In sotiz mèm répété mil foi i dovien pa in kékshoz intélizan

10 zwin 2011, sanm Justin

Matant Zélida la ékrir Justin :
Mon shèr nové, mon spès salté,
Na poin lontan ou la bransh ma bobèsh déssi la késtyonn patoi kréol. Biensir, lé pa difisil, lé mèm pa onorab atak amoin dann zournal bann rouj-de-fon. Kossa mi dizé ? Arienk la vérité. É la vérité déssi nout patoi kréol, sé ké li sé in patoi é pa plis ké sa. Biensir, i ansèrv dan la vi toulézour ; Sé in manyèr kozé, pou nou, kan nou lé antre nou, mé i fo pa done ali in postir ké li la poin. M’a dir aou in n’afèr. Lindi soir, moin la tandi méssyé Didier dann télé. A bin ! li di mèm shoz ke moin ; Li di, nout kréol sé in patoi, é anplis in patoi rigolo. Tok ! Pran sa pou toué !

Justin la fé pou répons.
Mon shèr vyé matante k’i koz touzour la boush rouvèr,
Ou i koz konm méssyé Didier é ou lé kontan ! Pars méssyé Didier sé in gran pèrsonaz, mé in gran pèrsonaz i pé an avoir mové z’idé, mèm z’idé bète. Si mi di aou, bononm-la i tronp san-pour-san pou sak i konsèrn La Rényon, li tronp ossi déssi la késtyonn lo kréol. I tronp, sansa nana in mové plan pou abèss nout péi.

Moin pèrsonèl, mi rotien nout lang kréol La Rényon lé marké dann la Konstitisyon la Répiblik fransèz — pa konm patoi — mé konm lang rézyonal, konm in bonpé lang. Sak mi rotien galman sé ké lo kréol lé amontré dann bann lékol, pa assé, mé kant mèm in pé. Arzout èk sa nana bann amontrèr la pass CAPES kréol rényoné é zot i fé bien zot travay dann kolèz épi dann lisé. Armète ankor la-dsi, plis san sinkant profésèr dé z’ékol nana in l’agréman pou amontr kréol bann marmay. Mi oubli pa non pli rézilta bann sondaz i di bann Rényoné, dann zot mazorité, i pans lo kréol rényoné sé in lang é zot lé fyèr... Pétète in pé i koné pa issi konm dan la France nana kandida i pass in l’éprèv kréol o bak. Mi pouré ankor ayir out l’atansyon déssi la plas lo kréol l’Il Maurice, ou dann Seychelles... Sré possib di ankor plis ké sa, mé lé pa itil donn a boir in bourik la pa soif.

Zis dé pti mo pou fini. Vi voi matante, in bétiz mèm répété mil foi i dovien pa in n’afèr intélizan.

Justin


Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus