Crise de l’eau : alerte générale à La Réunion
6 août, par180 litres d’eau par jour par personne : droit dans le mur
3 zanvié 2025, sanm

Mézami, si zot i ékoute la radio, sansa si zot i koz-koz in pé avèk demoune, mwin lé sirésèrtin zot i romak koman bann zidé foss la fine anvayi noute sossyété, koman zot i anklav noute léspri, koman ni pèrde noute libèrté d’panssé aforss lèss bann zidé foss manipil noute sèrvo.
Néna dé-troi zour mwin t’apré diskite avèk in marmaye bien diplomé é lo marmaye té apré tourn an ridikil la plantassion de-ri issi la Rényon, pli zénéralman apré kass lé kui lotonomi alimantèr konm in sible ni ariv ar pa zamé toushé. Poitan si néna in lidé i fé son shomin firamézir sé lidé d’lotonomi alimantèr k’i pé apèl la souvrènté alimantèr, k’i pé apèl ossi loto sifizanss alimantèr.
Zistoman dsi do-ri, mi domann ali si li koné in pé la plantassion épi son bann rézilta kissoi issi shé nou, kissoi in pé partou dann bannzil épi bann téritoir la frik, lazi épi ayèr… li réponn amwin non mé li oi pa koman in pti péi konm La Rényon i pé ète otonome dsi in produi konm dori.
Alor mi di ali, sé pa si li koné avèk sète mil éktar dori ni ariv produi lo ri k’i fo anou. Li réponn amwin li panss pa k’i pé trouv sète mil éktar pou plante deri sou la pate shoval. Mi di ali zordi d’apré sak i di néna rante kinz mil épi vin mil éktar la tèr abandoné donk de koi produir noute sinkante mil tone paddy.
L’èrla, li di amwin mé nou sar konkiranssé par demoune i travaye pou pa granshoz… Mi di ali, laba dan l’érope demoune i travaye pa pou manzé kui poitan i plante deri épi zot i ariv amenn zot bato bien konm i fo.
Aprésa mi di ali i fo ni, konsidèr noute prodikssion manzé konm in moiyin lotodéfanss pou nou pars moinn kou d’trafalgar nou na pi dori, nou na pi doluil, nou na pi la farine... An kékmo ni soufèr la fain.
Nou la kité pars té lèr pou shakinn alé son koté mé mwin lé sirésèrtin li va fé travaye son tète épi mi souète li romarke li lé dann lo fo é pa dann lo vré. Sé son koko lé polyé avèk in zidé fo.
A bon antandèr salu !
Justin
180 litres d’eau par jour par personne : droit dans le mur
Mézami, néna inn-dé zour in bone surpriz téi atann bann zékoutèr la promyèr radio nout péi. Apré shak zoinal parlé, la fé la météo… konm dabitid (…)
In kozman pou la rout
Réaliser en dix ans des progrès qui auraient nécessité un siècle
L’île-fracture : l’aménagement en question (3/5)
Alerte lancée par le Programme alimentaire mondial
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)
Impact de conflits lointains dans un pays insulaire dépendant de lointaines importations
Alliance entre Paris et Tereos pour exploiter au maximum les planteurs en recourant à l’argent public pour acheter la paix sociale ?
Combattre les causes du chômage de masse
Derrière les fuites dans les réseaux, des choix politiques
Accélération de la crise du système néocolonial