
In objéktif pou trapé : In dévlopman korèk …sansa sé in bilan négatif !
26 juin, parMézami, ni sava rante dann in pèryode zélékssion ané pou ané.Nora zélékssion l’ané 2026, nora zélékssion l’ané 2027 é nora ankor l’ané 2028… Bann (…)
3 zanvié, sanm
Mézami, si zot i ékoute la radio, sansa si zot i koz-koz in pé avèk demoune, mwin lé sirésèrtin zot i romak koman bann zidé foss la fine anvayi noute sossyété, koman zot i anklav noute léspri, koman ni pèrde noute libèrté d’panssé aforss lèss bann zidé foss manipil noute sèrvo.
Néna dé-troi zour mwin t’apré diskite avèk in marmaye bien diplomé é lo marmaye té apré tourn an ridikil la plantassion de-ri issi la Rényon, pli zénéralman apré kass lé kui lotonomi alimantèr konm in sible ni ariv ar pa zamé toushé. Poitan si néna in lidé i fé son shomin firamézir sé lidé d’lotonomi alimantèr k’i pé apèl la souvrènté alimantèr, k’i pé apèl ossi loto sifizanss alimantèr.
Zistoman dsi do-ri, mi domann ali si li koné in pé la plantassion épi son bann rézilta kissoi issi shé nou, kissoi in pé partou dann bannzil épi bann téritoir la frik, lazi épi ayèr… li réponn amwin non mé li oi pa koman in pti péi konm La Rényon i pé ète otonome dsi in produi konm dori.
Alor mi di ali, sé pa si li koné avèk sète mil éktar dori ni ariv produi lo ri k’i fo anou. Li réponn amwin li panss pa k’i pé trouv sète mil éktar pou plante deri sou la pate shoval. Mi di ali zordi d’apré sak i di néna rante kinz mil épi vin mil éktar la tèr abandoné donk de koi produir noute sinkante mil tone paddy.
L’èrla, li di amwin mé nou sar konkiranssé par demoune i travaye pou pa granshoz… Mi di ali, laba dan l’érope demoune i travaye pa pou manzé kui poitan i plante deri épi zot i ariv amenn zot bato bien konm i fo.
Aprésa mi di ali i fo ni, konsidèr noute prodikssion manzé konm in moiyin lotodéfanss pou nou pars moinn kou d’trafalgar nou na pi dori, nou na pi doluil, nou na pi la farine... An kékmo ni soufèr la fain.
Nou la kité pars té lèr pou shakinn alé son koté mé mwin lé sirésèrtin li va fé travaye son tète épi mi souète li romarke li lé dann lo fo é pa dann lo vré. Sé son koko lé polyé avèk in zidé fo.
A bon antandèr salu !
Justin
Mézami, ni sava rante dann in pèryode zélékssion ané pou ané.Nora zélékssion l’ané 2026, nora zélékssion l’ané 2027 é nora ankor l’ané 2028… Bann (…)
Dans les départements d’outre-mer, près d’une femme sur deux qui devient mère ne vit pas en couple, configuration familiale bien plus fréquente (…)
Le troisième Plan national d’adaptation au changement climatique « n’a toujours pas de cadre contraignant et ne prend toujours pas en compte les (…)
Le 16 juin 2025, le Tribunal administratif de Paris a suspendu en référé l’arrêté du 26 février 2025 ordonnant le blocage de 17 sites (…)
Dann in famiye néna touzour inn pou fèr lo gran. Li yèm okipe d’ shoz lé pa d’son az. Sé pou sa i di, li fé l’onm d’afèr. Mi rapèl in zour mwin (…)
La CGT exige un référendum pour "sortir par le haut" et "rassembler le pays" après l’échec du "conclave" pour "que les Françaises et les Français (…)
Le Syndicat des énergies renouvelables a appelé les députés à rejeter la proposition de loi sur la programmation énergétique.
Le conclave des retraites initié par le premier ministre, François Bayrou, pour éviter la censure de son gouvernement, devait s’achever le 17 juin (…)
Au séminaire du 17 mai 2025, consacré au centenaire de la naissance de Paul Vergès, le PCR avait organisé 3 débats : ne soyons pas esclave de (…)
Face à l’urgence climatique et sociale, seize associations citoyennes et environnementales de La Réunion unissent leurs voix pour interpeller les (…)
Près de 12 millions de réfugiés ont trouvé protection dans les 46 États membres du Conseil de l’Europe.
Dans le cadre d’un partenariat avec l’Union européenne, le Département organise, le samedi 21 juin au Village Corail (L’Ermitage-les-Bains), un (…)