
Hommage à la femme de Bruny PAYET
1er juillet, parLa section PCR du Port apprend avec une profonde tristesse le décès de Nadia PAYET, ancienne déléguée syndicale CGTR. Militante engagée et (…)
2 mai 2023, par
Mézami, nou sitoiyin bannzil loséan indien ni yèmré bien noré in bone antante rantre nou. Lé vré noute listoir i amenn pa nou dann in shomin konmsa, galizé é toute. Pou kossa mi di sa ? Pars mi oi dovan mwin koman bande pèp i lé, inn par raporte a l’ote, lé z’inn par raporte lé z’ot.
Nou mèm é lé zot, shakinn la konète son prop évolission : nou la domande départman donk rèst franssé, Moris épi son bande dépandanss la pran shomin l’indépandanss, konm Madégaskar, konm Sésèl, épi bann zil komor mé pou sète-la zot i koné koman lé shoz la vni konpliké.
Si tèlman ké noute l’avnir konm sète lé z’ot i pran pa forsséman in shomin la pé, in shomin l’antante, in shomin d’réspé lé z’inn pou lé zot. Konm lé shoz lé apré déviré, mi domande amwin é mwin lé sirman pa toussèl, fasson k’i sava, koman ni sava gingn bate in l’antante pou la pèryode k’i vien.
Bien sir mi réklame konm d’ote in vré l’indyanosséani, avèk in vré l’antante rante bande pèp noute l’oséan indien mé fors -afors ni oi pa vréman lé shoz apré aranzé dann sanss mi souète. Souvan défoi mi oi bande zéléman d’movèz antante pli for ké bande zéléman d’bone antante.
Pli pir, opliss i sava, opliss bande zéléman d’diskorde i aparète dann noute l’oséan indien. Si lé vré ké néna konm in éklèrssi koté shagoss épi d’lil moris, in pé partou mi oi lo syèl apré assonbri é mi oi galman la pé apré éloigné dann l’osséan indien.
Ni panss konm d’ote l’oséan indien i doizète in zone de pé, mé sanb pou mwin sa i rolèv pliss d’in linkantassion ké d’inn réal-politik. Ni vé la pé, mé konbien lé paré pou alime la guèr é partikilyèrman kan ni rogarde par koté l’amérik k’i oi La chine konm in l’ènmi é ki rode solman détourn l’Inde pou gingn zalyé anti-shinoi.
Opliss i sava, opliss se l’éspri d’agréssion i dévlope dann noute l’oséan indien. Ziskakan ? ziska ké la rézon i pran la plass la foli. Ni pé di, ni pé kroir, ni pé éspéré, mé sépa si lé bien réalist kroir in n’afèr konmsqa.
A bon antandèr salu.
La section PCR du Port apprend avec une profonde tristesse le décès de Nadia PAYET, ancienne déléguée syndicale CGTR. Militante engagée et (…)
C’est avec tristesse que nous apprenons le décès de Nadia Payet, veuve de notre camarade Bruny Payet. Témoignages adresse ses condoléances à (…)
Mézami zot i koné lo kozman k’i di konmsa : « la loi sé lékspréssyon la volonté zénéral. ».Poitan défoi ou lé a’dmandé kossa i lé oziss volonté (…)
Face à l’urgence de la situation de la maltraitance animale à La Réunion, l’association CIANA a lancé un appel aux décideurs, afin de "travailler (…)
Mézami,médam, zé méssyé , la sossyété, lé pa toulézour wi gingn in bon akèye. Défoi oui, défoi non, sirtou dann in sossyété wi koné pa bien lo (…)
Cinq mois après le lancement du plan « Anti-bandes », composante majeure du plan d’action départemental de restauration de la sécurité au (…)
Le 16 juin 2025, le Tribunal administratif de Paris a suspendu en référé l’arrêté du 26 février 2025 ordonnant le blocage de 17 sites (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
L’État poursuit son engagement en faveur de la transition énergétique et de la décarbonation de l’électricité à La Réunion. À l’issue d’un appel à (…)
Dans les départements d’outre-mer, près d’une femme sur deux qui devient mère ne vit pas en couple, configuration familiale bien plus fréquente (…)
Une fois de plus, des femmes sont la cible d’une forme de violence lâche, insidieuse et profondément inquiétante : les attaques à la seringue dans (…)
Mézami, mon bann dalon, mi panss zot i rapèl la mortalité, laba dann Moris, lo gran kiltirèl épi politik Dev Virashwamy ; li lé mor na pwin lontan (…)