Un vestige de la société esclavagiste est en train de tomber
11 juin, parCourrier des lecteurs
2 mai 2023, par

Mézami, nou sitoiyin bannzil loséan indien ni yèmré bien noré in bone antante rantre nou. Lé vré noute listoir i amenn pa nou dann in shomin konmsa, galizé é toute. Pou kossa mi di sa ? Pars mi oi dovan mwin koman bande pèp i lé, inn par raporte a l’ote, lé z’inn par raporte lé z’ot.
Nou mèm é lé zot, shakinn la konète son prop évolission : nou la domande départman donk rèst franssé, Moris épi son bande dépandanss la pran shomin l’indépandanss, konm Madégaskar, konm Sésèl, épi bann zil komor mé pou sète-la zot i koné koman lé shoz la vni konpliké.
Si tèlman ké noute l’avnir konm sète lé z’ot i pran pa forsséman in shomin la pé, in shomin l’antante, in shomin d’réspé lé z’inn pou lé zot. Konm lé shoz lé apré déviré, mi domande amwin é mwin lé sirman pa toussèl, fasson k’i sava, koman ni sava gingn bate in l’antante pou la pèryode k’i vien.
Bien sir mi réklame konm d’ote in vré l’indyanosséani, avèk in vré l’antante rante bande pèp noute l’oséan indien mé fors -afors ni oi pa vréman lé shoz apré aranzé dann sanss mi souète. Souvan défoi mi oi bande zéléman d’movèz antante pli for ké bande zéléman d’bone antante.
Pli pir, opliss i sava, opliss bande zéléman d’diskorde i aparète dann noute l’oséan indien. Si lé vré ké néna konm in éklèrssi koté shagoss épi d’lil moris, in pé partou mi oi lo syèl apré assonbri é mi oi galman la pé apré éloigné dann l’osséan indien.
Ni panss konm d’ote l’oséan indien i doizète in zone de pé, mé sanb pou mwin sa i rolèv pliss d’in linkantassion ké d’inn réal-politik. Ni vé la pé, mé konbien lé paré pou alime la guèr é partikilyèrman kan ni rogarde par koté l’amérik k’i oi La chine konm in l’ènmi é ki rode solman détourn l’Inde pou gingn zalyé anti-shinoi.
Opliss i sava, opliss se l’éspri d’agréssion i dévlope dann noute l’oséan indien. Ziskakan ? ziska ké la rézon i pran la plass la foli. Ni pé di, ni pé kroir, ni pé éspéré, mé sépa si lé bien réalist kroir in n’afèr konmsqa.
A bon antandèr salu.
Courrier des lecteurs
Mézami , néna par-la dë somenn in sèrtin prézidan zétazini la di dann in konféranss de press li lé dakor pou ashté bannzil chagos mé sa sé in (…)
In kozman pou la rout
La Réunion dans la mondialisation sans protection
La Réunion dans la mondialisation sans protection
Ouverture hier à Sainte-Suzanne
Au lieu de reproduire la France, les Réunionnais devraient s’inspirer de Madagascar
Retour sur le séminaire organisé par la Section PCR de Saint-Denis
Conséquence de la crise et de la pénurie de logements sociaux
Condoléances du Parti Communiste Réunionnais
Face aux difficultés de trésorerie à cause des retards de paiement
À la veille de la manifestation organisée par des élus devant la préfecture