
La vérité lé tétu ! i pé pa tourn ali lo do kontinyèlman !
4 juillet, parMézami, mon bann dalon, si in zour in listorien i désside rakonte anou bien konm k’i fo listoir La Rényon, mwin lé sirésèrtin li va parl anou (…)
15 octob 2014, sanm
Matant Zélida la ékrir Justin :Mon shèr nové, mon spès salté, rouj-de-fon dovan l’éternité,Si mi konpran bien, zot i sort artrouv z’ot z’ènmi natirèl, l’amérik é konm lo shien kan nana in zo pou sisé, zot i sava tir la dsi ziska k’in zour nora pi lo gou. mèm si, pou sa, zot lé dann l’obligasyon donn bondyé san konfésyon désèrtin diktatèr, sansa désèrtin péi i trèt bann droi dé l’om par dsi la zanm. Mèm si, konm dann lo bon tan, zot lé oblijé di l’erop i zoué konm in pti konplis bann z’amérikin san obliy tout lo rol l’amérik la tienbo pou défann lo monn lib. Somenn dèrnyèr, moin la antann in zournalis apré di dann télé, afors son zorèy téi sif pars li té apré antann in shaplé kritikasyon kont l’Amérik. lo boug la di : « Mi vé bien l’amérik lé résponsab pou tout sak i ariv dsi la tèr, mé kant mèm i fo pa égzazéré é sirtou i fo pa déform la vérité ». Tok ! Pran sa pou toi !Justin la fé pou répons :Mon vyé matant k’i koz touzour la boush rouvèr,Rasir aou, ni donn pa pèrsone bondyé san konfésyon é sirtou ni partaz pa lo mond an dé koté : in koté bon, in koté méshan. Ni koné osi, bann gran péi i défann zot pozisyon é la plipar di tan sé bann ti péi k’i siport la kass. Sa lé vré pou l’éshofman klimatik, sa lé vré pou la sékirité, sa lé vré galman pou bann droi élémantèr. Ni koné k’o plis v’alé, oplis kat — sink gran péi va domine lo mond é sar pa pou lo bienn l’imanité. Mao té i apèl sa lo shovinism bann gran nasyon é plis v’alé, plis sar konmsa vi ké bann mouvman révolisyonèr lé fine afébli.. Mé, konm di lo kont : « Tardra. Viendra ! » L’Amérik sé ankor promyé puisans militèr nana dsi la tèr é pou gard son pozisyon li lé kapab mète son bann zanbèk partou. Mi di pa ousa, mé partou sé partou. Mé, sa i korij pa li, li l’apré aplik son tik-tak partou, dann tout kontinan : « Mète dézord é apré fé pass ali konm in sovèr ! » é étone pa si lé zot i fé parèy ziska ké lo mond lé pi kontrolé ditou, par pèrsone. L’èr-la lé riskab ète in koshmar pou l’imanité. Tok ! Pran sa pou ou !NB. In kozman pou la rout. "Bilinbi la di : Mang karote lé èg !". Bann fransé i di osi : i oi la paye dann z’èy son voizin i oi pa pyès do boi dan la syène. Sa i vé dir ou i fé roprosh lé zot san oir ou lé pa lo pli blan é lo pli pur ké nana. Sa lé konmsa dan la vi ! konbien foi ou i antann apré krétik inn, krétik l’ot konm si ou na poin défo !.. Konm Zézikri téi di pou in fanm la tronp son mari : « Sak la poin péshé i donn promyé kou d’galé ! ». I paré pèrsone la pa donn lo promyé koud ’rosh, la pa lapide lo fanm. Mi di azot sa pou fé travay zot koko, pou fé bouy zot matyèr griz. kroi amoin sa i pé ansèrv kékshoz !
Mézami, mon bann dalon, si in zour in listorien i désside rakonte anou bien konm k’i fo listoir La Rényon, mwin lé sirésèrtin li va parl anou (…)
Au 1er juin, les chiffres du ministère de la Justice ont établi à 84 447 personnes détenues pour 62 566 places. La surpopulation carcérale (…)
Vingt ans après la loi Handicap et au terme de six mois de mission, les rapporteurs Audrey Bélim, (Socialiste, Écologiste et Républicain – La (…)
L’État poursuit les versements d’indemnisations des aides en faveurs des exploitations agricoles sinistrées par le cyclone Garance et la (…)
Pierre Moscovici, président de la Cour des comptes a assuré que “ceux qui peuvent plus doivent contribuer davantage”, car “nos finances publiques (…)
Les discussions sur l’avenir institutionnel de la Nouvelle-Calédonie, menées sous l’égide du président, sont entrées dans le vif du sujet, le 3 (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
La Réunion fait partie des régions françaises les plus touchées par les conséquences sanitaires, sociales et judiciaires de la consommation (…)
Sur proposition de Gérard COTELLON, directeur général de l’ARS La Réunion, Patrice LATRON, préfet de La Réunion, a décidé le retour au niveau 2 du (…)
1993- La disparition de Lucet Langenier. Elle a été brutale, prématurée et a frappé douloureusement non seulement sa famille mais aussi ses (…)
C’est dans une ambiance chaleureuse avec un état d’esprit fraternel que les délégués de la Section PCR de Sainte-Suzanne se sont réunis en (…)
La section PCR du Port apprend avec une profonde tristesse le décès de Nadia PAYET, ancienne déléguée syndicale CGTR. Militante engagée et (…)