In vyé l’èr d’katédral kasé ! Gro konm in l’aryèr d’bato

27 févrié 2018, sanm Justin

Mi souvien bien mon Gran-Pèr. Té pa mon gran-pèr pou vréman, vi k’li la maryé avèk mon gran-mèr mé sof : moin la pass bon tan a koz avèk Gran-Pèr la. Par raport avèk moin li téi koné in kantité z’afèr pou rakonté épi son kozman té i promène amoin dann tout konpartiman inn vi moin la pa konète pou vréman. Nout famiy téi apèl ali Gran-pèr Nativèl é li l’avé, sa lé sir, in mine pou fé konète anou la vi. Mi di anou pars sak lété vré pou moin, té vré osi pou mon bann frèr. Nou lété in famiy nonbrèz konm dann tan l’avé in bonpé é shakinn rant nou téi sava koz in pé avèk li pou ramas in pé la konésans la vi.

Bon ! Mi sava pa rakont tout sak li la rakont amoin mé zis in n’afèr. Toutan li té i parl amoin katédral kasé é toultan moin té a d’mandé pou kosa li téi parl toultan in n’afèr konmsa. Fors-a-fors, moin la fini par konprann, dann son vi, kisoi Madégaskar, kisoi la Rényon, donk in pé tout l’androi li la pasé, l’avé bonpé siklone é kan siklone té fini, téi rès in bonpé batiman kasé. Bann pti, mé pa solman sa, l’avé galman bann gran konm bann vyé l’izine, vyé l’égliz, la méri par isi par laba.

Donk l’idé épi lo bann portré katédral kasé sa té in n’afèr l’avé in sans pou li, konm pou moin par éritaz kiltirèl. Zordi sé in n’afèr néna in sans pou moin. Mé pou kosa mi anparl de sa ?

Pars figir azot, dopi k’la di, i sava dann l’ané 2020-2021 rouv in domi rout litoral, kan mi pass dsi la rout-la mèm si mon loto i kontinyé pèz a plate, mi travèrs pa l’androi-la konm dann tan lontan. Shak foi mi di, dann mon kèr, avèk Paul Vergès lé shoz nora pa spassé konmsa. Dabor la rout litoral té l’état téi doi fé sa é nout vyé kamarad l’avé bien di : la Réjyon i vé prann in rout konmsa mé in rout demoun téi pé roul an sékirité. An pliskésa, nou isi La Rényon nou nora fé lo tram-train fète é fourni, konmsa pou sort dann nor pou alé dann l’ouès é sort dann l’ouès pou alé dann nor, nou noré avoir dé moiyin inportan. Inn narté pa konm l’ot mé sa nora pèrmète anou alé, arvnir, avèk lo moiyin nou nora shoizi.

La sajès ! La sajès ! Sa i ashté pa sa ! Sa i gingn pa dann in l’éritaz ! Gramoun Vergès l’avé la sajès li : in bonpé plis sak désèrtin néna. Néna demoun saj isi dann nout péi, é oplis mi kalkil, oplis mi ariv a pansé la sajès demoun La Rényon sé-épi sète demoun partou dsi la tèr li téi joné !- Paul l’avé ramas sa, partou li téi pass, avèk toulmoun li téi frékant, pou li é li téi ansèrv sa pou fé avans son péi.

Avèk li nout zanfan noré pa gingn an éritaz in katédral kasé. Alé, oir, konm nou lé parti, mi oi sa i sa ariv anou, gro konm in l’aryèr d’bato.

PadportRoute du littoral

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?

Bann modékri andann forom

  • Nadkou vi mazine néna inn Bondyé pö fé konprann dömoune ousa findkont i lé la vérité.
    La Rényon lé in piton ou gingn roul ryink otour, parey in zano. Toute bann transpor i bour ryink si zano-la.
    Olyé inn trafilé transpor sanm zis inn moune anndan, tramtrain-la i aminn vitfé toute dömoune döpi Sinbönwa ziska Sinpir, somanké Sinzozèf... Tramtrain i dézorde pa, tramtrain i boukane pa, i ral pa lamoné an poundyak dann bèrsak...
    Anrézon mwin té aminn pö Lalians, mwin la porte pö Lalians dann bïro Tampon 12ème. Sat la shaboul lékip té i marsh ek Paul Vergès, zördi, zot i komans konprann... Carinm i dïr pas santan. Pliskzamé, tramtrain ! Tilanp tilanp, tramtrain !


Témoignages - 80e année


+ Lus