Sé sak téi fo é poitan nou lété lwin d’in n’afèr konmsa.

In zéstyon an bon père d’famiy

30 août 2022

Mézami dimansh konm zot i koné la rouvèr in boute la route an mèr :anfin i gingn sorte sin-dni pou alé la Possession...Dan l’ot sans La Possession-Sin-Dni i fo pass par an ba par lansien rout ziska komansman l’ané 2023. Pou kossa ? Pars néna in kantité zakropode lé an biskankwin. I paré kan kékshoz lé mal angajé sa vé dir toute i sava gouté.

Donk sa i vé dir nou lé pa fini avèk sa..Nou épi sak i vien apré nou é sak i vien ankor apré.

Pou kèl rézon d’apré zot ? Mi pans pars sète afèr-la lé mal jéré dopi son komansman, donk pars lé pa jéré an bon père d’famiy é sa sé i n n’afèr wi trouv dann toute vyé liv lo droi épi b ande vyé liv zéstyon. I paré i sifi d’in bon zéstyon, donk d’in zéstyon an bon père de famiye pou ké lé shoz i roul ron.Poitan li la fayi ..

Li la fayi ète Paul Vergès étan prézidan la Réjyon. Figuir azot nou la manke avoir in tram-train épi in route litoral an sékérité biensir an mwin shèr ké final de konte sa va koute anou. Figuire azot sa noré té fine fini dopi plizyèr zané. Mé bien antandi Paul Vergès étan kominis épi étan in élu, déssèrtin k’i panss zot lé pli gabyé, pli kalifyé,téi done pa La Réjyon in brové bone zéstyon.

Astèr néna in n’afèr i fo ni majine. Ni parl Didier Robert é i fo anparl de li, pars dann la mov èz zéstyon lé sé in shèf, mé i fo pa ni ob liye lé zot.Kissa ? é bin léta lokal(préfet si zot i vé) gouvèrnman li même pars li néna in droi d’rogar la dsi. I fo ni anparl l’érope pars lo komissèr éropéin la vni épi li la arien trouv a rodir.

Zist in késtyon aprésa lrg zot lourlé.Ala mon késtyon : zot i souvien fitinbtan téi anparl lo béb lagon lé Latanyé.In zour ou l’ote i fodra bien sayéguété pou oir koman la natir lété réspékté.

Pétète zour-la nora dé plèr épi dé grinssman lo dan... A bon ékoutèr, salu


Signaler un contenu

Un message, un commentaire ?


Témoignages - 80e année

La pès kabo

5 juillet, par Christian Fontaine

Kan i ariv Novanm-Désanm-Zanvié, domoun i réziste pi ek la salèr. Zène-zan i mars dann somin, zène-fi i roul an dékolté ; sétaki i rod in manir po (…)


+ Lus