Témoignages - Journal fondé le 5 mai 1944
par le Dr Raymond Vergès

Cliquez et soutenez la candidature des Chagossiens au Prix Nobel de la Paix

Lakey lo sit > Chroniques > Oté

In zistoir pou rakonte dsi galé : koman la mor l’ariv dsi la tèr

Morso niméro 1

samdi 27 févrié 2021, sanm Justin


Bondyé Soko, sé li k’la fé lo mond. La komanss par fé la torti dagbatchi, l’onm épi la fémèl. Apré sa li la fé l’ome épi la fame, é kan lété fini li la fé galé. sa li la fé domoun é solman apré li la fé galé. Li la done azot la vi sof pou bann galé. Mé problème, pèrsone dan la bande té kapab gingn zanfan. Kan zot lété fine vyé Bondyé Soko téi done azot in nouvèl vi. Konmsa zot l’avé pa bézoin fé zanfan.


Kriké Méssyé ! Kraké Madam !

Lo tan la passé, mé inn foi Dagbatchi la parti oir Bondyé Soko épi li la di :
« Bondyé Soko ! Mi rokoné ou la touour bien iokipe anou, mé nout dë la fam i komans vyé astèr épi bann zalé rotour, jenn-vyé, vyé – jenn sa i komanss fatig anou in bonpé.. Bondyé soko, mi yèmré gingn in zanfan. Zot i koné l’anvi d’zanfan sa sé in l’anvi lé dan nou é dann limanité dopi dé tan é dé tan. Dizon dopi plizyèr santène milyé d’zané pou déssèrtèn n zéspéss, in pé moins pou d’ot, in pé pliss pou d’ot ankor.
Bondyé sokol été in pé kontraryé é li la domand :
« Pou kossa wi vé gingn zanfan ? Ou lé pa bon tèlke sé ? »
« Vi koné Bondyé soko-la torti Dagbatchi la répond, vi koné mwin lé difisil pou marshé. In fatig pou mwin é pou mon madam pou alé fé in sinp komission. Si nou l’avé zanfan nou noré anvoye azot rode sak nou néna bézoin mwin lé sir zanfan sar kontan pou rand anou èrviss-la. Vi koné Bondyé Soko la pa in kapriss pou mwin konm pou la fanm, mé ni yèmré bien gingn zanfan »

Kriké Méssyé ! Kraké Madam !

Soko la grate son tète épi li la kalkil in kou épi li la di : « Dézolé Dagbatchi, mé la pa dann mon plan pou done azot zanfan ! ».. ; Mal torti la rotourn son kaz é kan son fémèl la domann ali sak la éspassé li la réponde :« Bondyé i vé pa ! ». Mé la fémèl, la fanm torti i dékouraz pa, li di son mari i fo li insist in bon pé sirtou sié in kékshoz lé pa dann bann plan Bondyé Soko.
Ala pou kosa san tro tardé Lo mal tortu la partoi kongn dsi la porte bondyé é kan la domann ali sé pou koué, li la répond in zanfan, mèm plizyèr sa i pé rann anou bonpé sèrviss, mèm rand in pé nout vi pli zoli… Bondyé Soko la mète an kolèr. Li la di an kriyan : « Pou kossa i vé zan fan ankor ? konmsa la pa bon ? »
Dagbatchi, lo male tortu la fé pou réponss : « Gran Bondyé, zanfan i pé rand anou bonpé sèrvis sirtou dsi nout vyé laz, épi zot i pé rand nout vi li zoli, toultan nous ré anparmi. » « Mé piské vi koné m’a réjénir aou kan ou sar vyé ? Pou kossa ounéna pou trakassé ? »

La pankor fini


Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?

signaler contenu


Facebook Twitter Linkedin Google plus