In zour v’arivé nou va oir dann dra si na pinèz ou bien si na poin !

11 févrié 2015, sanm Justin

Matant Zélida la ékrir Justin.
Mon shèr nové, mon spès salté, rouj-de-fon dovan l’éternité, kosa k’i lé ankor so zistoir zot la trouvé dsi mésyé Didier ? Ousa zot la trouvé zandarm la rant dann son biro pou intéroz ali ? Mi koné kosa l’apré fé vèrdi azot avèk la raz sé ké son travay i marsh bien é lo nouvèl rout litoral l’apré avansé. Sa sé in n’afèr zot i siport pa, poitan sa sé in n’afèr bien ké demoun i aprésyé. Pètète zot l’ apré aspér, èr d’tan, apré èr d’tan, ké la sirkilasyon i déblok é domoun i ariv zot kaz l’èr ki fo. Mi oi pa sa lé si tèlman mové ké sa ; si moin té mésyé Didier, moin noré di : « Lès la mèr bate ! Sansa lo shien i aboye é lo karavane i suiv son shomin ». Tok ! Pran sa pou toi !

Justin la fé pou répons :
Mon vyé matant k’i koz touzour la boush rouvèr, i étone pa moin ké ou i di in n’afèr konma. Touléka, moin mi romark in n’afèr : bann gran médya, kisoi radyo, télé ou sinonsa zournal lété pa parèy dann tan Paul Vergès lété prézidan la région. Shak foi l’avé in n’afèr – dé foi invanté – in pé té i bate tanbour, té i fé dézord pli k’i konvien. Moin la fine di : défoi, kan Paul Vergès té i koz kaméramann téi sava fime zoizo déor é l’avé poin arien pou di dsi sak la région té apré dé. Final de kont, i vo myé fèrm son také, plito ké dir la kouyonad… Sirtou kan ou i konpran pa lo péi, sirtou kan la politik Paul Vergès té tro intélizan pou in pé.. N’anpèsh nana in bonpé prosé dovan tribinal. Pa zordi, pa domin i fodra zot i pas é in zour nou va oir si dann dra nana ou na poin pinèz. Tok ! Pran sa pou ou !

« Sak i frékant lo shien, i gingn lo pis ! »-in kozman pou la rout.


Sa sé in n’afèr vré. Souvan dé foi lo shien I ramas pis kan zot I sar vangué, par isi par laba. Sa lé bien vré, sirtou ké nou la fine dézékilib la natir. Si tan tèlman ké shak tablatir na pi son l’ènmi ; shak l’insèk na pi sak i doi détrui ali. Donk, si lo shien na lo pis, si ou i zoué-zoué avèk li, li donn aou son pis. Mé an zénéral, la pa pou lo shien i di sa, mé pou d’moun : si ou i frékant demoun nana vilin défo ou i gingn son défo. Mé lo kontrèr i pé z’ète vré ! Zot i pans pa ? si ou i frékant in bon moun, ou i gingn son kalité. Mi lès azot réfléshi, mi lès azot kalkilé. Moin lé sir ké rant-rant ni pé tonm dakor rantre nou. Fé roulé férèr !

PadportRoute du littoral

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus