Inn-dé nouvèl dsi sak moin la aprann somenn isi !

30 zwiyé 2016, sanm Justin

Hubert Reeves la di : Dann in kozman pou domann demoun pou vanj pou la bio-divèrsité mésyé Hubert Reeves, in gran savan la di kozman-la : « Bann vèr d’tèr i mor an silans » é mi pans sa lé bien vré pars avèk tout kalité produi shimik, tout lo travaye avèk mashine, i ansèrv dann l’agrikiltir i étoneré pa moin ké sa lé bien vré. Mé anplis, lé bien domaz pou la tèr, pou l’agrikiltir é pou lite kont la fain dan lo mond, pars vèr d’tèr i fé in bon travaye konm tout bann ti bébète nana dan la tèr arabl. Lo zour l’imanité va konprann sa, é lo zour èl va konprann la tèr la pa in n’afèr mor, mé in n’afèr vivan, mi pans nou sar fine fé progré dann nout konésans la natir é son bio-divèrsité.

Lo blanshiman dann l’armé kolonyal : Si sa I intérès azot, alé oir dsi internet et tap solman ”le blanchiment des troupes coloniales” . Mi pans zot va oir la mèr patri avèk d’ot zyé ké koméla. Kosa zot va konète ? Sinploman ké kan l’ariv l’otone1944, l’armé La frans la tir tout bann solda noir-sirtou bann tirayèr sénégalé - dsi lo fron la guèr pou ranplas banna par bann solda blan. Pou kosa ? Konmsa sé bann solda blan ké noré pass pou lo vinkèr é sirtou pa bann noir l’Afrik. Toulmoun i koné si l’été pa bann noir La Frans nora pa fé parti bann vinkèr la dézyèm guèr mondyal, mé bonpé d’moun i koné pa lo zistoir lo blanshiman bann troup kolonyal. Mi pans i fo zot i fé in tour par la.

La polusyon dann la bé  : Pa dann la bé Sin-Pol mé dann la bé rio. Akoz an parl sa ? Sa lé loin donk i konsèrne pa nou ! sof ké dann in somenn zé z’olinpik i komans la-ba é nana in l’éprèv natasyon dann la bé-la. Na poin lontan lé la fé in tèst é plizyèr nazèr la tonm malad. Poitan lo komité olinpik i fé pa arien. I éspèr lé shoz va bien marshé. Kont dési, mé fyé pa tro pars i prétan la-ba la mèr sé in vré poubèl kisoi par tan sèk, kisoi kan la pli i tonm ; Kosa i fé pa pou l’arzan mé z’ami ! Bon voiyaz pou sak i sava rio… In bon nouvèl kant mèm ? I paré nora poin in mank dsi bann prézèrvatif maskilin.

In jenn malgash shanpyon La frans lo zé d’éshèk. Fy Antenaina Rakotoma­haro nana solman 17 an é tout bann konésèr dan la matyèr i pans si li kontinyé son parkour li va vni in gran mètr internasyonal pou lo jé d’éshèk ; Déza in pé i konpar ali avèk Kasparov, in l’ansien gran mètr russ. Kou dsi kou, li partisip bann gran tournoi, é li lé paré pou fèr parti bann gran shanpyon dan so zé-la. In gran nouvèl biensir pou Madégaskar.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus