Inn-dé nouvèl l’indyanoséani é l’antouraj

4 mars 2017, sanm Justin

La Coi, afèr i réini sa isi ?

Mi pans zot la antann dann radyo, sansa zot la vi dann télé i sort fé in konsèy dé minis bann z’éta la COI. Konm d’abitid lo rézilta i kass pa lo kat pate in kanar, mé zot la vi dann nout zournal La Rényon té bordé par dsi bordé. Konm ma gran-mèr téi di : Kan ou lé pa dann salon, kan ou lé pa dann sézour, ou lé dann kalbanon zésklav. Poitan l’ésklavaz lé aboli ! Poitan pèrsone i pé pa dir amoin nou lé pa dann l’oséan indien-bien pozé dann l’oséan ! Pèrsone i pé pa nyé nout droi ète dann l’indyanoséani ! Alor pou kosa so bann minis, plis in soi-dizan l’anbasadèr, plis in minis Leguen, plis in sogrétèr zénéral i sort bannzil komor, i vien isi shé nou… si nou na mèm poin lo droi in éstrapontin mi domann pou kosa zot i vien isi. Rod in n’ot plas pou alé, sansa rokoné nout droi.

In fon 15 milyon dolar pou dévlop la pèsh dirab dann Sésèl.

Gouvèrnman bannzil Sésèl la désid lèv in fon 15 milyonn dolar dsi dis z’ané pouangaj in tranzisyon an dirélksyon la pèsh dirab. I apèl sa in l’obligasyon blé garanti par la bank mondyal épi lo fon poul’anvironeman mondyal. Projé séséloi la té prézanté dann Bali pou ète prézanté dovan lo somé la mèr. Li la gingn in rékonpans par raport lo jury la donna li lo shalanj 2017 pou l’inovasyon dann l’oséan.

Sink san mil mète kib dolo pou Mayotte.

Sanm pou moin bann gouvèrnman fransé i oi pa pli klèr pou Mayotte ké pou La Rényon ; aparaman li gnor réshofman klimatik é pi séshrès i atak osi isi dann l’émisfèr sid. An touléka, sak moin lé sir sé zot té i gnor Mayotte la pass karant mil z’abitan l’ané 1975, ziska 280000 - si la pa plis - zordi dann in péi pa pli gran ké dé komine konm lo Por épi La Posésyon. An pliské sa la pa amenn pou vréman in politik lo potab bien nésésèr si i vé modèrniz lo péi. Donk vitman-vitman donk tro vitman la prézant in plan dou donn dolo dann péi-la avèk konm mézir romarkab transport dolo dann tankèr pou kontant bann maoré. Ousa i vé tir so la la ? I vé tir sa la Rényon alé oir Madagaskar lé pli pré mé pétète la-ba i fo péyé é isi i sifi akaparé. Moin lé sir zot i konpran zordi sé d’lo, domin sé manzé, apré d’min sé l’androi pou résté é nou nou lé pa sitèlman a l’èz ké sa dann nout péi.

In siklone i sa vni shatouye anou.

La météo I sort anans na in siklone I rod vnir ran anou in vizite d’amityé san tro tardé. Zordi li lé par-la 900 km par rapor anou, zot lé pa tro loin Madagaskar non pli. Mi koné pa si va fé déga si I sar pa fé, mé sak lé sir sé Madagaskar avèk son alonjman dann l’oséan épi son l’oryantasyon Nordés - sidouès si siklone I vien pou vréman li lé sir gingn in bonzour avèk lo konsékans mi koné pa.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus