
Assemblée générale de la section PCR de Sainte Suzanne
2 juillet, parC’est dans une ambiance chaleureuse avec un état d’esprit fraternel que les délégués de la Section PCR de Sainte-Suzanne se sont réunis en (…)
11 févrié 2017, sanm
L’ané 2007, kan lo Rwanda la asosyé avèk lo kominoté bann z’éta l’afrik de l’est, li la pran l’angajman pou fé avèk lo swahili in lang ofisyèl. Pou kosa ? Pars mèm si lo Rwanda nana déza troi lang osfisyèl (lo lang ban zanglé, lo lang bann fransé épi in lang nasyonal) mèm si bann rwandé i tiliz pa tro lo swahili, sa in lang lé bien tilizé dann bann gran péi konm lo Tanganika épi lo Kénya ; donk lo gouvèrnman i pans sa sé in lang va bien rann sèrvis dann l’ékonomi. Lé prévi pou komansé ansèrv lang-la dann l’administrasyon épizapré ansèrv ali dann l’ansègnman. La minis la kiltir Julienne Uwacu la déklar : désizyon-la « va pèrmète lo péi an avoir plis komèrs avèk bann gran péi l’afrik do l’èst ». Mi pans sa sé in késtyon intérésan pou sak i suiv bann problèm la lang é lé bien nésésèr ni konpar nout sityasion avèk sèt bann péi-la-bann péi l’oséan indien konm nou... ; zot i pans pa in zour nou v’ariv konmsa avèk plizyèr lang ofisyèl konm fransé, z’anglé, kréol rényoné, malgash épi d’ot ankor ! Akoz pa ? Lé tro bonèr pou anparlé, mé tro bonèr i vé pa dir i fo pa komans kalkilé dopi zordi.
Dopi plizyèr moi l’éstrésité I fé défo dann bannzil komor ; na dé troi somenn lo gouvèrnman federal la resoir 13 group éléktrojène pou rolans la prodiksyon l’énèrji dann lo péi. Somenn pasé la install in nouvo l’izine tèrmik dan la Grann komor é pou bann somenn k’i vin va fé parèy dann bannzil Anjouan épi Mohéli. Lo prézidan Azzali Attoumani la déklar, kan, a fé zéléksyon li la fé promès bann komorien amenn l’éstrésité an kantité é li pans bien li lé pa loin réspèk son promès. Ni pé rapèl l’éstrésité épi d’lo i dé pann in sosyété nasyonal MAMWE. Astèr i rès pou pèye gasoil pou fé marsh bann group épi oir si bann z’aboné lé kapab pèye z’ot faktir. Lo prézidan la déklar li rofiz fé oir lé shoz an pti kan sa i konsèrn lo dévlopman lo péi. Nana kant mèm désèrtin i rogrète la pa baz dsi l’énèrzi solèr épi la houle de mèr pou in proiksyon i polyé pa épi i fé parti lo débvlopman dirab. Konm ni oi l’otonomi énèrzéti lé dann l’aktyalité lo péi.
Bann nouvèl lé plito bone pou la késtyonn loi si mèm La Rényon : bann nap fréatik l’apré rofé, épi lo débi bann sousr épi bann pui i tard ar pa pou goumanté. I fo kant mèm ni signal ankor in kou na poin in vré plan pou in bon l’itilizasyon d’lo dann nout péi. Si ni tourn pa l do nout mové z’abitid, nou nora l’annuiman, sa lé sir. Pou Moris lo bann basin la arkomans ranpli é si la sézon dé plui i dir abnkor in pé sar in bon soulazman pou bann moun épi bann z’antropriz dann lo péi. L’èr mi ékri Madégaskar i atan siklone Carlos é i ans sèryèzman kli va mète in poin d’aré avèk la séshrès, mé konm nou la fine ékri shé nout voizine i mank in bon plan sèryé pou lo sid.
C’est dans une ambiance chaleureuse avec un état d’esprit fraternel que les délégués de la Section PCR de Sainte-Suzanne se sont réunis en (…)
Nou la di lotro-zour : Tikarl-la in marmay la teknik, Tikok : in marmay lé plis poèt-poèt ! Sa lé bon, mé soman, l’inn konm lot i pé fé gingn aou (…)
Mézami fitintan lo mo « dékonèr » lété konm i di in galissism pars li té pliss in mo la lang franssèz popilèr la rante an missouk dan la lang (…)
Les 132 régions européennes de la coalition "EUregions4cohesion" rencontrent les vice-présidents exécutifs de la Commission Européenne, Raffaele (…)
C’est avec stupéfaction et colère que nous découvrons la volonté du gouvernement de faire des économies sur la prise en charge des affections de (…)
Le 16 juin 2025, le Tribunal administratif de Paris a suspendu en référé l’arrêté du 26 février 2025 ordonnant le blocage de 17 sites (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
Dans les départements d’outre-mer, près d’une femme sur deux qui devient mère ne vit pas en couple, configuration familiale bien plus fréquente (…)
Mézami, mon bann dalon, mi panss zot i rapèl la mortalité, laba dann Moris, lo gran kiltirèl épi politik Dev Virashwamy ; li lé mor na pwin lontan (…)
La dette française atteint 114% du PIB au premier trimestre, soit près de 48.800 euros par Français. De fait, des crédits initialement prévus « ne (…)
Dan noute kiltir popilèr néna bonpé kozman pou dir sa la éspass dann tan lontan… Mi koné pa pou koué, mé mwin néna dan l’idé k’ni viv in pé an (…)