Application de l’APE : vers plus de chômeurs que de salariés à La Réunion
8 août, parUne catastrophe se prépare dans l’indifférence
11 févrié 2017, sanm

L’ané 2007, kan lo Rwanda la asosyé avèk lo kominoté bann z’éta l’afrik de l’est, li la pran l’angajman pou fé avèk lo swahili in lang ofisyèl. Pou kosa ? Pars mèm si lo Rwanda nana déza troi lang osfisyèl (lo lang ban zanglé, lo lang bann fransé épi in lang nasyonal) mèm si bann rwandé i tiliz pa tro lo swahili, sa in lang lé bien tilizé dann bann gran péi konm lo Tanganika épi lo Kénya ; donk lo gouvèrnman i pans sa sé in lang va bien rann sèrvis dann l’ékonomi. Lé prévi pou komansé ansèrv lang-la dann l’administrasyon épizapré ansèrv ali dann l’ansègnman. La minis la kiltir Julienne Uwacu la déklar : désizyon-la « va pèrmète lo péi an avoir plis komèrs avèk bann gran péi l’afrik do l’èst ». Mi pans sa sé in késtyon intérésan pou sak i suiv bann problèm la lang é lé bien nésésèr ni konpar nout sityasion avèk sèt bann péi-la-bann péi l’oséan indien konm nou... ; zot i pans pa in zour nou v’ariv konmsa avèk plizyèr lang ofisyèl konm fransé, z’anglé, kréol rényoné, malgash épi d’ot ankor ! Akoz pa ? Lé tro bonèr pou anparlé, mé tro bonèr i vé pa dir i fo pa komans kalkilé dopi zordi.
Dopi plizyèr moi l’éstrésité I fé défo dann bannzil komor ; na dé troi somenn lo gouvèrnman federal la resoir 13 group éléktrojène pou rolans la prodiksyon l’énèrji dann lo péi. Somenn pasé la install in nouvo l’izine tèrmik dan la Grann komor é pou bann somenn k’i vin va fé parèy dann bannzil Anjouan épi Mohéli. Lo prézidan Azzali Attoumani la déklar, kan, a fé zéléksyon li la fé promès bann komorien amenn l’éstrésité an kantité é li pans bien li lé pa loin réspèk son promès. Ni pé rapèl l’éstrésité épi d’lo i dé pann in sosyété nasyonal MAMWE. Astèr i rès pou pèye gasoil pou fé marsh bann group épi oir si bann z’aboné lé kapab pèye z’ot faktir. Lo prézidan la déklar li rofiz fé oir lé shoz an pti kan sa i konsèrn lo dévlopman lo péi. Nana kant mèm désèrtin i rogrète la pa baz dsi l’énèrzi solèr épi la houle de mèr pou in proiksyon i polyé pa épi i fé parti lo débvlopman dirab. Konm ni oi l’otonomi énèrzéti lé dann l’aktyalité lo péi.
Bann nouvèl lé plito bone pou la késtyonn loi si mèm La Rényon : bann nap fréatik l’apré rofé, épi lo débi bann sousr épi bann pui i tard ar pa pou goumanté. I fo kant mèm ni signal ankor in kou na poin in vré plan pou in bon l’itilizasyon d’lo dann nout péi. Si ni tourn pa l do nout mové z’abitid, nou nora l’annuiman, sa lé sir. Pou Moris lo bann basin la arkomans ranpli é si la sézon dé plui i dir abnkor in pé sar in bon soulazman pou bann moun épi bann z’antropriz dann lo péi. L’èr mi ékri Madégaskar i atan siklone Carlos é i ans sèryèzman kli va mète in poin d’aré avèk la séshrès, mé konm nou la fine ékri shé nout voizine i mank in bon plan sèryé pou lo sid.
Une catastrophe se prépare dans l’indifférence
Dopi bann zané soissant néna dann lo mond in gran mouvman d’dékolonizassion. La plipar bann péi la vni koloni momandoné la kass zot shène épi la (…)
In kozman pou la rout
Traité liant l’Arabie saoudite, le Pakistan et la Turquie
L’île-fracture : l’aménagement en question (5/5)
Protection bénéficiant à un pilier du néocolonialisme français à La Réunion
Impact de conflits lointains dans un pays insulaire dépendant de lointaines importations
Combattre les causes du chômage de masse
Alliance entre Paris et Tereos pour exploiter au maximum les planteurs en recourant à l’argent public pour acheter la paix sociale ?
Derrière les fuites dans les réseaux, des choix politiques
Accélération de la crise du système néocolonial
À La Réunion l’école est obligatoire et doit être gratuite