Inn-dé nouvèl nout bann voizin l’ariv somenn pasé

12 novanm 2016, sanm Justin

Shanjman l’arzan dann bannzil Sésèl

La bank santral Sésèl la fé di somenn pasé, konmdekoi lo sink moi d’désanm plizyèr nouvo biyé épi désèrtènn pyès l’arzan va rant dann la sirkilasyon l’arzan. Nora nouvo biyé épi nouvo pyès avèk pou ilistré lo l’éksépsyonèl varyété la bio-divèrsité lo péi-kolone vèrtébral son l’ékonomi. Dsi lo bann biyé épi lo bann pyès nora bann zanimo épi bann flèr lo péi. I fé l’èr, vi ké moin la vi lo bann foto ké lo nouvo biyé épi lo nouvo pyès sar pa mal ditou. An pliské sa zot sar plis sékirisé ké lo bann l’ansien l’arzan téi date lo bann z’ané 1998 épi 1982. La gouvèrnèr la bank Sésèl, Caroline Abel, la anons lo bann z’ansien moné va rès dann la sirkilasyon l’arzan é va disparète ofiramézir, konmsa nora poin in shanman tro brital

In fitir z’akor l’éshanj-lib rant La Chine épi l’il Maurice.?

Mésyé Pravind Jugnauth i sort négosyé in bann z’akor rant son péi épi La Chine. Dabor La Chine la donn son akor pou éfas in dète 450 milyonn roupi Maurice téi doi. Arzout èk sa La Chine va finans in gran konplèks l’éspor pou ansèrv dann bann zé dé z’il 2019*. Lo minis finans l’anons ankor La Chine va ède nout voizine pou 1,9 milyar roupi : inn parti sar doné, inn parti sar anprété. La Chine la désid donn l’il Maurice trant kar. An pliské sa dann la rényon la komisyon miks la réini dann Pékin : lo dé parti la désid sign in protokol pou négosyé si lé posib in fitir akor pou lo libre éshanj.

*Dsi la késtyonn zé dé z’il. Mi vé rapèl azot in n’afèr : zot i souvien lété la Répiblik islamik lé komor téi doi roganiz lo bann zé dé z’il 2019, mé apré tout lo trikmardaz la spasé la komisyon la désid san ké bann komorien té la lo shanjman l’androi. Solidarité indianoséanik ? In gran mo sa ! Mi pans la dsou l’avé la min konm dopi komansman bann zé, lo gran shèf blan minis l’éspor La Répiblik Fransèz pars solon li épi bann léshèr d’bote, arienk La frans i pèye bann zé dé z’il : la prèv la pa vré sé ké bann shinoi va pèye l’éstad. L’èrla mi pans la Répiblik komor lété bien kapab fé ède ali, galman é nora pa mank péi pou donna li kou d’min.

Olivier Bancoult épi son dalon Roger Alexis i vien La Rényon somenn proshène.

Zot I vien La Rényon pou donn in konférans de prèss mèrkrédi 16 novanm l’otèl Sin-Dni dsi lo kou dizèr d’matin. Mèrkrodi soir zot va koz dsi Rényon Promyèr télé. Zédi sizèr d’soir li va donn in konférans dann la sal polivalant la komine Sin-Dni. Vandredi nora lo tradisyonèl ropa pou la solidarité par raport bann shagosien avèk l’asosyasion bann fame pou lo savoir fèr portoi dann syèz l’asosyasyon zénéral bann rotrété dann la ri d’Rome. Ni atann tout bann z’ami bann shagosien.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La pès kabo

5 juillet, par Christian Fontaine

Kan i ariv Novanm-Désanm-Zanvié, domoun i réziste pi ek la salèr. Zène-zan i mars dann somin, zène-fi i roul an dékolté ; sétaki i rod in manir po (…)


+ Lus