
La vérité lé tétu ! i pé pa tourn ali lo do kontinyèlman !
4 juillet, parMézami, mon bann dalon, si in zour in listorien i désside rakonte anou bien konm k’i fo listoir La Rényon, mwin lé sirésèrtin li va parl anou (…)
3 octob 2014, sanm
Somenn dèrnyèr dann Por l’avé in gran manifèstasyon kiltirel. Bann roganizatèr l’apèl ali : « Kabar liv la kréolité ». In bonpé zékrivin la vni la. Kisoi pou fé konète zot liv ! Kisoi pou rant dann ron in sobatkoz dsi in problèm kiltirel ! Kisoi ankor pou lir zot liv-inn dé paj-an parmi l’moun ! In pé la vni osi pou zoué bann pyès téat dann Téat sou pyédboi ! d’ot pou fé pass zot fime. I pé dir, pou nou La Rényon, sa in manifèstasion inportan é moin lé sir lété pa fasil pou roganiz in n’afèr konmsa. A ! moin té sar obli di azot, bann zékrivèr i sort in pé partou ousa nana bann popilasyon kréol.
Dann bann sobatkoz nana dé zafèr la intérès amoin bien pars sé dé zafèr mi pans toultan, si tèlman moin la pèr pass par koté lo bi moin l’ apré avizé. donk mi vé poz dé késtyon :
Promyé késtyon :
Pou kosa désèrtin i ékri an kréol ? Pars lé pa fasil ékri an kréol, kan ou la parti lékol an fransé é kan ou i trap out éstilo, dann promyé mouvman, sé lo fransé k’i koup dovan lo kréoll. Sak i ékri in pé an kréol rényoné, sansa in n’ot kréol, mi pans, i doi konprann sak mi di… Pou réponn la késtyon moin la poz an-o la, na plizyèr manyèr oir lé shoz ; pou in pé sé konm in misyon pou zot : ofèr bann jénérasyon, sak va vni domin in kantité zoli tèks pou donn azot lo gou pou zot lang. Pou d’ot sé konm in l’anvi, in plézir d’partaz avèk lé zot par ékri é zot i souète lo moun i trouv lo plézir dann la léktir, konm zot la trouv lo plézir dann l’ékritir malgré la doulèr. Pé sfèr osi ou i san aou bien arienk dann in lang kréol épi sé arienk la – dan ké ou i san out kpasité pou anbèk dann la kréasyon. Dé foi, konm di lo kont, sa i ariv dann fil de lo, konmsi konm si k“l”inspirasyon i pous out plime an avan… Na d’ot rézon biensir, mé ni sava pa drèss lo katalog.
In n’ot késtyon ankor
Ké l’apré zigil amoin. Mi domann amoin si ékri an kréol lé forséman in manyèr pou rant dann ron la litératiré la kiltir popilèr. Mon répons : lé vré konm pa. Pou kosa ? Pars, si la litératir popilèr sé in litératir zoli épi fasil, a tou lé kou, ou lé dann in lésprésyon popilèr... mé antansyon ou i pé z’ète arienk dann in rozis artifisyèl bon pou rouv shomin pou l’alyénasion pars ou i kas pa avèk bann zidé dominant, bann zidé banal, sak i fé pa réfléshi mé i anbar shomin la réflèksion… Solman si out léktritir lé dir, lé difisil pou konprann, mèm si dsi lo plan éstétik i pé ral lo léktèr kan li fé l’éfor pou rant anndan é si li ariv a fé in bout shomin pou li dékouv ali par li mèm, sansa son moun, sansa ankor son pèp ou sinonsa son nasyon ou lé pa dann in litératir popilèr mé ou lé myé ksa.invité pou in voiyaz ou na poin l’okazion fé tou lé zour.
NB in mo pou la rout : « lo sobatkoz », kosa i lé sa ? Sa in mo in pé la fé na poin lontan. Sobat ? Sé in batay. kozé, diskité, rant dan la lite lo mo, sèy fé gingn son poinn vizé par la paroli. Donk sobatkoz : i pé dir sé konm “déba”. Sa in mo na l’avnir sa ? Li nora l’avnir bann rényoné va donn ali. Pétète in zour li mor, pétète li mor pa. li sonn bien touléka, mèm si nana la vyolans dann mo-lana… Zot i koné d’ot mo demoun la fé na poin lontan ? Moin lé sir ké oui. Bin alor, fé travay zot tète pou trouvé, fé bouy in pé so matyèr griz la. Sa i ansèrv dé foi ! |
Mézami, mon bann dalon, si in zour in listorien i désside rakonte anou bien konm k’i fo listoir La Rényon, mwin lé sirésèrtin li va parl anou (…)
Au 1er juin, les chiffres du ministère de la Justice ont établi à 84 447 personnes détenues pour 62 566 places. La surpopulation carcérale (…)
Vingt ans après la loi Handicap et au terme de six mois de mission, les rapporteurs Audrey Bélim, (Socialiste, Écologiste et Républicain – La (…)
L’État poursuit les versements d’indemnisations des aides en faveurs des exploitations agricoles sinistrées par le cyclone Garance et la (…)
Pierre Moscovici, président de la Cour des comptes a assuré que “ceux qui peuvent plus doivent contribuer davantage”, car “nos finances publiques (…)
Les discussions sur l’avenir institutionnel de la Nouvelle-Calédonie, menées sous l’égide du président, sont entrées dans le vif du sujet, le 3 (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
La Réunion fait partie des régions françaises les plus touchées par les conséquences sanitaires, sociales et judiciaires de la consommation (…)
Sur proposition de Gérard COTELLON, directeur général de l’ARS La Réunion, Patrice LATRON, préfet de La Réunion, a décidé le retour au niveau 2 du (…)
1993- La disparition de Lucet Langenier. Elle a été brutale, prématurée et a frappé douloureusement non seulement sa famille mais aussi ses (…)
C’est dans une ambiance chaleureuse avec un état d’esprit fraternel que les délégués de la Section PCR de Sainte-Suzanne se sont réunis en (…)
La section PCR du Port apprend avec une profonde tristesse le décès de Nadia PAYET, ancienne déléguée syndicale CGTR. Militante engagée et (…)