Isi osi nana l’agrikiltir natirèl !

15 séptanm 2014, sanm Justin

Samdi, mi trouv in ga mi koné dopi in bon koup de tan, in pti plantèr konm i di. Li pant banane voème, sitrouy shinoi, ép d’ot kiltir konmsa. Sa moin té koné, mé koman li fé sa moin téi koné pa bien… Toultan li anparl amoin mète la paye, kouv la tèr avèk in pti plantasion pou anpèsh mové zèrb pousé, sirtou bann zèrb dir sak i rann aou la vi an bète kan ou i vé fé out plantaj. Toultan li anparl amoin bann z’afèr konmsa, si tèlman moin té fine pansé lo ga sé in ékolozis, près san savoir.

L’androi ni lé, ni oi in karo la tèr, pa tèlman gran mé pa pti non pli suivan lo kiltir ou i vé fèr. Mi domann ali si sé li la prépar la tèr konmsa ? Li réponn amoin oui. Nana séon, mé rant dé nana in bite la tèr an longèr épi sak mi oi, nana in bon koush la paye - o moins vin santimète otèr !- dsi tout lo karo. Mi domann ali, pou kosa tou so pay la ? Li réponn amoin, sa la paye son kamarad la moud dann in broiyèr. Pou kosa ? Pou protèz la tèr, anpèsh mové zèrb pousé, épi ramas dolo konm in l’éponj kan la plui va tonbé. San konté l’imis kan la paye i dékonpoz. Mi mète mon min dsou la paye é mi apèrsoi lé fré vèy pa koman, é na in pé l’imidité malgré la shésrès. Astèr li di amoin, son karo i aspèr la plui !

Aprésa ni koz in pé é li di amoin, i fé dé troi z’ané inn-dé plantèr i travay konmsa l’androi nou lété. Zot i plant zanana, zot i plant voème, mayi ép d’ot shoz ankor... sak li di amoin la rékolt lé pa vilin, Mé sirtou na moin dépans : zot somans, zot i fé par zot mèm, dézèrban zot i koné pi, l’angré la pa bézoin. Mi koné pa koman zot i fé pou défann zot kiltir kont la maldi konm lo mildiou épi tout bann salté nana koméla... Astèr moin lé parti dann dé réflèksion : inn, pou kosa i pant pa kane konmsa, sirtou kan i ronouvèl la souch ? Dé, ala l’agrikiltir natirèl i débark dann lo pti kartyé. Isi osi i komans an avoir l’agrikiltir natirèl

NB.In lésplikasionn mo : l’agrikiltir natirèl. Sa i vé pa dir ou i plant épi ou i kont dsi bondyé pou lo rès ! Sa i vé dir ou i soign bien out tèr san poizone ali. Sa i vé dir galman, ou i plant plizyèr kiltir an mèm tan, sansa inn apré l’ot, sansa ou i fé sak i apèl in rotasion. I vé dir ankor ou i pran out tèr pou kékshoz vivan, pa pou késhoz stéril. La pa pou rokomans konm lontan mé pou bien amélyor sak téi fé lontan. Mi lès azot kas zot koko la dsi pou réflèshi. Fé travay la tète, sa in bon métod sa mi pans !

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La pès kabo

5 juillet, par Christian Fontaine

Kan i ariv Novanm-Désanm-Zanvié, domoun i réziste pi ek la salèr. Zène-zan i mars dann somin, zène-fi i roul an dékolté ; sétaki i rod in manir po (…)


+ Lus