Julie Pontalba, interdi télé !

29 avril 2019, sanm Pol

Konm bonpé mon kamarad, mwin té samdi Sal Kandin, pou akout Julie Pontalba, nout kandida kominis zéropéinn, d’si la lis PCF ék Ian Brossat. Mwin lapa argrété, mézami, mwin la sort la, ablok.

An parmi bann zintervénan, inn la di, néna kékshoz lé antrin éspasé, mi kraw k’li la pwin tor, kan nou wa tousa soutyin i arriv inn déryèr lot. Binsir, i fo sirtou pa, nou kontant éksa, épi nou pran sa pou larzan kontan. Sirtou pa. Néna ankor travay pou fé, si nou vé armont kosa ni shof. Mé pou an rovnird’si lo métinng li minm, néna o mwin dé shoz la toush a mwin, mé osi tout l’moun téla, mi krwa.

Lo pwin politik inportan, lélé byinsir, lintèrvansyon Ian Brossar, par vizyokonférans. In moush té vol pa, oté, pou akout a li kozé. In kozman la mark nout tout. La marké osi, kan pou fini, li la di, li lé présé atrouv nout kamarad koté li, laba d’si lo ban lasanblé Strabourg. I fé sho dann kèr. Mé sa, i dépann osi, bonpé d’nou.

Lot pwin for, ranpli d’zémosyon, té lo difisyon o débi minm, in morso lo fim ou dokimantér : « Maloya pou la Liberté » , ki rotras lo sézour Georges Marchais, dann nout péi, an Avril 79, dé mwa avan promyé zéléksyon éropéinn. Mon kamarad, sa sét’in nafèr. Frison i lév partou, d’si out kor, kan ou gét sa, kan ou akout Paul Vergès ék Georges Marchais, kan ou wa lo pép la Rényon dobout.

Sa i donn a mwin lokasyon fé in romark. Samdi dernyé, dann in modékri, mwin lavé rapél koman an 79, pou zéropéinn, Paul Vergès navé pwin drwa l’ORF . La fali ali, fé plis 10 mil kilomét, pou alé koz dé ou traw minit, dann télé an Frans, dési lo sor nout péi, la Rényon.

Karantan aprè, nou lé an kanpagn zéropéinn, é ziskalèr, Julie Pontalba, kandida nout Parti, napwin draw pass télé. Pou koué ? Akoz inpé néna pli gro tèt ? Talèr riskab konm Paul Vergès an Mé 79, i fodra, él osi, i sot la mér, pou alé koz la Rényion, nout péi, dé minit, dann télé la Frans. Konm noré di Georges Marchais : Sét’in véritab éskandal !

Pol

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus