La Réunion : anticiper la relocalisation face aux risques climatiques
17 septembre, parEn Amérique, les habitants de Miquelon déplacés vers l’intérieur des terres
Zistoir l’arb voiyazèr. Avèk tortu la sazèss
30 avril 2022, sanm

L’avé inn foi pou inn bone foi, méssyé lo foi la manze son foi èk in grin – d’sèl.
Mézami zistoir-la téi éspass dann tan zanimo l’avé la parol. Zot toute téi rèst dann in roiyome é si mi tronpe pa lo Roi té lo lion – i di pa lo lion sé lo Roi bande zanimo ?
Dann roiyome-la toute téi roul ron konm i pé roul ron dann in roiyome zanimo. – tazantan in pti ralé-poussé mé vitman, vitman lo roi téi ramenn l’ord épi la pé. Sof k’in zour dolo l’ariv a manké. L’avé bien in sours téi dévèrs son lo zour é nuite dann in gran rézèrvoir natirèl, mé la sours té sèk épi dann rézèrvoir-in sinp bassin – l’avé dann fon in pé d’lo farfouyé, plizoumoins mélanzé èk la bou.
Toute zanimo i sava s’anplègn avèk lo Roi é i di ali vik ou sé lo Roi, i fo wi trouv dolo pou nou. Manzé i pé s’anpass inn-dé zour, mé d’lo ? inpossib s’an passé.
Kriké ! kraké ! Kriké Madam ! Kraké Méssyé !
Lo roi la konvoke bande zanimo – son sizé téi di sa, dann tan-la. Toute la komanss diskité dsi lo méyèr moiyin pou trouv dolo. In diskission san fin.ziska ké lo Roi la di : « i fo inn pou alé oir Bondyé. Li tousèl i pé tire anou dann l’annuiman ».
Troi volontèr i done zot nom pou alé : shoval, bèf épi tortu. Kan tortu la porte volontèr toute zanimo la pète a rir. Lo roi ossi li la pans sa la pa sèryé, é li la di :
« Shoval v’alé pars shoval i kour pli vite toulézot ! ». Shoval la di : « Oui mon Roi ! »
Pakatof ! Pakatof ! Shoval la lanssé. Li koné shomin é in néstan li v’arivé. Dann tan-la bondyé l’avé son kaze dann koin in gro niyaz.
Shoval i ariv, li kongn dsi la porte Bondyé. Bang ! Bang ! Bang ! iiiiiiiiiiii Bondyé i vien rouv la porte. Li domande : « kossa l’arivé pou déranze amwin konmsa ? » Shoval i fé pou réponss : « Bondyé ségnèr roi di monde é dé la tère, oute pèp l’apré mor afors na poin d’lo. Lo roi la di amwin alé domande aou. ». Bondyé i grate in pé déyèr son tète épi i di : « Alé ! Rode in gran pyé kalandiyak, fouye in gran trou é dolo v’arivé. Solman di toute rèst pa dovan pars lo kouran lé riskab noiye in pé ». Shoval lé kontan lot répons é li komanss la déssante. Pakatof ! pakatof ! iiiiiiiiiiiii
Koton mayi i koul ! rosh i flote ! l’avé inn foi pou inn bone foi… Promyé morso lé fini. Astèr dézyèm morso i komans.
Justin
NB Promyé foi mwin la lire zistoir-la lété dann in rovi téi apèl « Bardzour Maskarin » é sak l’avé ramass zistoir-la lété Boris Gamaleya. In gran kiltiré la lang kréol.
En Amérique, les habitants de Miquelon déplacés vers l’intérieur des terres
In kozman pou la rout
Les transferts d’argent ont doublé en 10 ans
Un pays lourdement endetté au bord de la faillite continue de faire la guerre
En Amérique, les habitants de Miquelon déplacés vers l’intérieur des terres La Réunion : anticiper la relocalisation face aux risques (…)
50e anniversaire de la disparition du dirigeant communiste
Impact de la crise climatique mondiale dans notre pays
Projet de désindexation des pensions sur l’inflation
Forte houle : l’océan rappelle les limites du béton
2016-2026 : 10e anniversaire de la disparition de Paul Vergès.
Le monde a changé, et La Réunion ?
Le monde a changé, et La Réunion ?