Kan bann fo zidé néna la vi dir…

14 avril, sanm Justin

Mézami pou sak konm mwin la gingn la shanss viv pandan lontan, nou la vi aparète in takon bann fo zidé épi bann fo zidé-la la disparète ké ni kroi. An parmi bann fo zidé mwin la antann pandan lontan in pé apré dir é rodir la tèr lé plate.

Mwin la konète in péshèr kanote téi di konmsa : si mi sava loin mèm avèk mon kanote, si mi déssote réssif épi mi pouss déssi.V’ariv in l’èr m’a trape la lign d’orizon épi pétète m’a tobm dann fon ; Dann tan-la mwin téi sava lissé épi mwin l’avé aprann la tèr lé ron. Mwin l’avé in glob térès é mwin la fé oir ali mé mi panss pa li la obliye son lidé konm de koi laq tèr lé plate.

Antanssion la pa arienk bann moune tré pé instruiyé i di dé shoz konmsa. Dé foli sé bann sava dann zot péi k’téi di dé shoz konmsa : konm par égzanp bann demoue téi frékante bann nazi laba dann lalmagn é banna zot ossi téi kroi bann zidé fo konmsa.

Pou sak la konète la fin vintyèm syék épi komanssman vintéinyèm néna sak i kroi lo klima té apré réshofé-sansa déréglé si zot i vé — é sa téi mète lo mond dann danzé mé néna sak i kroi pa ditou in n’afèr konmsa. Alor zot i di na pwinn réshofman, limanité lé pa dann danzé, mèm d’apré zot l’om na pwin okin résponssabilité dann réshofman — dérègloman la tèr.

Antanssion la pa bann moune kouyon-kouyon i di d’zafèr konmsa. Néna mèm in pé lé prézidan bann gran-gran péi konm lamérik é pa pli loin ké néna dé-troi zour li la di li la fine ranport la viktoir dsi sak i kroi néna in réshofman d’la tèr é toute é ninporte kwé lé in bon pou zot démonstrassion… Konm koi bann fo zidé néna la vi dir é kan wi panss zot lé mor an réalité zot lé bien bvivan.

A bon antandèr salu !

Justin

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 82e année


+ Lus