Le sens des responsabilités
10 juin, parNote de la Rédaction au sujet d’une tribune intitulée « Nommer le privilège zorey pour construire l’égalité à La Réunion »
5 novanm 2024, sanm

Mézami, fitintan, kan téi fé la fète lékol mi pé dir azot sa lété in n’afèr nou, marmaye, nou téi apréssyé bonpé. Lé vré dann tan, léspéktak téi manke nou bonpé : an déor la fète nassyonal, la fète légliz, épi la fète lékol nou, marmaye lontan nou l’avé pwin tro l’okazyon pou amiz in pé.
Alon anparl la fète lékol : Mi rapèl bien kan l’avé la fète lékol sa lété bien gayar ossi gayar dann la préparassion ké dann la fète èl mèm. L’avé bann zé tradissyonèl : zé d’mok ; zé d’boul, kours an sak. Mwin la antann parl grinp dsi in korde suifé, mé sa mwin la pa vi sirman dann la fète mwin la parti téi fé pa sa.
Sak mwin té i apréssyé bien sé kan té fé bann sénète pars lété lokazyon bien rigolé. La sénète, sa lété konm in téate, avèk bann pyèss in pé kourte-kourte épi téi trète bann sizé d’sossyété é sa téi plé anou. Dabor pars lété dann lalang kréol La Rényon apliké dann bann sisyassion kokass.
Mi rapèl lo prossé pars souvn défoi l’avé bann zafèr konmsa, konm lo bourik akizé d’avoir tyé lo koshon é kan lo lavoka téi di : « Méssyé lo ziz mazine ou sé l’koshon é mwin sé l’bourik. Ou lé an ba lo mir é mi wa pa ou, mi sote dsi oute vante é mi fé pète ali, ou va dir mwin la fé ékspré ? ». Biensir toute marmaye atèr, pliyé an dë apré rir ziska zot vante i fé mal.
Toussa pou dir azot mwin néna dan l’idé noute bann téate lé in pé an rokil, é pou dir azot ossi i fo rodonn ali viguèr. Lo sanss lo komik sa i manke pa nou issi La Rényo, konm lo gou pou zoué an piblik… Astèr pou dir azot ossi sak té gayar pou nou dann tan, i fo pa forsséman mète de koté.
Pou koué ? Pars sé in ar popilèr é an kréol é sa i fo pa mète de koté. Konm toute noute kiltir popilèr. Zordi mi anparl bann sénète, mé ni pé parl dovine-dovinaye, konte, lé zann, bann shanté pars si nou la fé sa in bon boute tan é si lo bann zaktèr konm lo piblik sa téi fé plézir azot, ni pé dir sa lété dann noute san, dann noute gou é nou téi rotrouv anou ladan.
A bon antandèr salu !
Justin
Note de la Rédaction au sujet d’une tribune intitulée « Nommer le privilège zorey pour construire l’égalité à La Réunion »
APE entre l’UE et tous les pays voisins incluant les services
Mézam étan marmaye mi rapèl l’avé plin liv la kaz é an parmi l’avé inn dsi bann zoizo, gayar vèye pa koman é dann liv-la ilistré in zoli fasson (…)
In kozman pou la rout
Face à l’onde de choc qui traverse le système judiciaire français et secoue la conscience nationale dans ce pays, l’heure n’est plus aux postures (…)
180 litres d’eau potable par jour par personne : droit dans le mur
Au lieu de reproduire la France, les Réunionnais devraient s’inspirer de Madagascar
Retour sur le séminaire organisé par la Section PCR de Saint-Denis
Conséquence de la crise et de la pénurie de logements sociaux
Condoléances du Parti Communiste Réunionnais
Face aux difficultés de trésorerie à cause des retards de paiement
À la veille de la manifestation organisée par des élus devant la préfecture