
La vérité lé tétu ! i pé pa tourn ali lo do kontinyèlman !
4 juillet, parMézami, mon bann dalon, si in zour in listorien i désside rakonte anou bien konm k’i fo listoir La Rényon, mwin lé sirésèrtin li va parl anou (…)
18 octob 2016, sanm
Par l’fèt kosa nou té apré anparl yèr ? Nou té apré anparl mésyé Didyé kan li la parti fé la fète l’otonomi dann l’il Rodrig. Pou kosa li la fé sa é kisa dan sèt afèr lété an-parmi ? Pars sa osi sé in n’afèr intérésan pou fé la romark.
Nou la di l’avé lo vis-prézidan l’il Moris épi lo komisèr-shèf Rodrig : dizon lo roprézantan l’éta santral, épi lo roprézantan lo péi otonome. Par koté d’ Didyé l’avé li-mèm prézidan La Réjyon Rényon, épi lo nouvo l’anbasadèr La Frans dann l’il moris : in bon dozaz, in bon l’ékilib, i rapèl in pé l’ékilib nou la vi an-o la. Konmsi mésyé Didyé té i voulé pa z’ète tousèl dann sète afèr, sirtou pou sak li l’avé pou dir an piblik avèk lo bann moiyin l’informasyon, dann in fète ofisyèl an pliské sa.
Kosa li l’avé pou dir d’apré zot ? Li l’avé poin in sinp bla-bla pou li déklaré. Kalité fraz i égzis dann bann diskour modèl. Non ! Li l’avé pou dir :
Zot l’apré fété zordi lo 14e anivèrsèr l’otonomi l’il Rodrig. Avèk mon rogar, sète in z’ami, in voizin dann l’oséan indien pèrmète amoin de dir azot mi admir lo shomin zot la fine fé. Lo shoi zot la fé té vréman in paryaz gagnan pou tout la popilasyon l’il Rodrig. In paryaz gagnan galman pou tout la popilasyon la Répiblik Maurice.
Mi rosan, kan mi ariv isi, in gran volonté pou gagné, pou marsh an avan, pou mète la fors lo dévlopman pou rann sèrvis la popilasyon épi lo l’intéré zénéral. Mi koné mésyé lo shèf komisèr, konm ou i port in gran l’intéré pou lo bien komin, pou l’intéré zénéral : mi koné bien mésyé lo shèf komisèr, out sousi pou la réisite épi l’épanouisman pou shak rodrigué é shak rodrigèz-lo dévlopman ékonomik bien sir mé dann l’intéré tout la popilasyon, la réisite sosyal biensir mé pou la mazorité d’moun.
I fo rokonète lété pa pou dir n’inport koi dovan tou-sa d’moun lété la. Moin mi rosan sa konm in volonté pou dir in sistèm konmsa, in shoi konmsa, moin pèrsonèl, sa i déplé pa moin.
(La pankor fini)
Mézami, mon bann dalon, si in zour in listorien i désside rakonte anou bien konm k’i fo listoir La Rényon, mwin lé sirésèrtin li va parl anou (…)
Au 1er juin, les chiffres du ministère de la Justice ont établi à 84 447 personnes détenues pour 62 566 places. La surpopulation carcérale (…)
Vingt ans après la loi Handicap et au terme de six mois de mission, les rapporteurs Audrey Bélim, (Socialiste, Écologiste et Républicain – La (…)
L’État poursuit les versements d’indemnisations des aides en faveurs des exploitations agricoles sinistrées par le cyclone Garance et la (…)
Pierre Moscovici, président de la Cour des comptes a assuré que “ceux qui peuvent plus doivent contribuer davantage”, car “nos finances publiques (…)
Les discussions sur l’avenir institutionnel de la Nouvelle-Calédonie, menées sous l’égide du président, sont entrées dans le vif du sujet, le 3 (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
Mézami, mon bann dalon, mi panss zot i rapèl la mortalité, laba dann Moris, lo gran kiltirèl épi politik Dev Virashwamy ; li lé mor na pwin lontan (…)
La dette française atteint 114% du PIB au premier trimestre, soit près de 48.800 euros par Français. De fait, des crédits initialement prévus « ne (…)
La Réunion fait partie des régions françaises les plus touchées par les conséquences sanitaires, sociales et judiciaires de la consommation (…)
Sur proposition de Gérard COTELLON, directeur général de l’ARS La Réunion, Patrice LATRON, préfet de La Réunion, a décidé le retour au niveau 2 du (…)
1993- La disparition de Lucet Langenier. Elle a été brutale, prématurée et a frappé douloureusement non seulement sa famille mais aussi ses (…)