Un triple anniversaire de portée mondiale
18 juillet, par4 septembre 1996, 4 novembre 2016 et 12 novembre 2016
6 zanvié, sanm

Mézami nou néna dan nout tète in lidé k’i fé kroir anou bann zidé i progrèss avèk lo tan é konm i di bann vyé zidé la fini zot tan é zot lé pa paré pou sorte dann poubèl listoir mé a bien rogardé bann vyé zidé-la lé pa bien mor é momandoné zot i pé ropran favèr l’èr ni atann pi, l’èr nou lé fine ariv a panssé sak lé mor, lé bien mor.
Kissa noré di in vyé doktrine kolonyaliss inpèryaliss konm sète Monroe téi sava sorte dan la poussyèr pou inspir la politik zétazini an plin dann vintéinyèm syèk. Pou sak konm nou la gingn la shanss lir bann zartik Salim Lamrani sa i étone pa nou pars dopi dé zané é dé zané la volonté bann pèp lé pa ditou késhoz sakré pou bann gran parti amérikin kissoi parti répiblikin é mèm parti démokrate — konm mwin la di yèr sa i vo pa pliss in bonbon lorio pou zot..
An fète doktrine Monroe sa néna pliss dé san zané é sé la dsi zétazini i baz dopi lontan pou son politik amérikène. Sa i di sinploman zétazini i sava pa anbète l’érop épi son bann koloni a inn kondission sé k’lérop i mèl pa d’sak i éspass dsi lo kontinan amérikin, la shass gardé bann Zétazini. Tanka bann péi épi bann pèp l’Amérik zot lé sinploman la pou aksèp la dominassion bann Zétazini kissoi son dominassion ékonomik, idéolozik, kiltirèl é militèr.
Zordi, san onte lo Prézidan Zétazini i fé roviv la doktrine Monroe é sa i doi pèrmète ali, d’apré li, d’fé la plui é lo mové tan inpé partou ziska anpèsh bann péi l’amérik d’aplikj in politik koréspondan zot zintéré é la volonté zot pèp épi obliz azot aksèp léspri d’dominassion épi d’ésploitassion zot gran voizin Zétazinien.
Sé pou sa in gran lékrivin Méksik téi di : « Pov Mexik si loin par rapor bondyé é si tèlman pré d’bann Zétazini « -sa in kozman Porfiro Dyaz ; In gran lékrivèr cubin pou son par téi di : « Mwin la viv dann kèr Lo monstré é mi koné son zantraye mé mon flèsh sé la flèsh David »-José Marty si mi tronp pa.
Mézami mi arète la zordi mé ransègn azot lo myé possib pars nou néna ankor bonpé pou aprann dsi la politik fénoir bann Zétazini é dsi lé soufranss bann péi l’amérik néna poiu soufèr. Tanka sak i pran Trump épi lo rn pou zot bondyé zot néna ankor zafèr pou sibir é pou konprann sak lé riskab ariv azot..
A bon antandèr salu.
Justin
4 septembre 1996, 4 novembre 2016 et 12 novembre 2016
Mézami na pwin lontan mwin té apré rogard bann nouvèl lafrik… La politik biensir, la pé, la guèr, lékonomi é mwin la antann in konvèrssassion rant (…)
Démographie, mondialisation de l‘économie et innovation technologique
Investissement de 424000 euros en partenariat avec les fonds européens gérés par la Région Réunion
Réunion en Inde des ministres du Travail et de l’Emploi des pays du BRICS
Les entreprises recherchent-elles avant tout des spécialistes de l’IA ?
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
Création du Port Sec III
Qui peut prétendre à une antériorité à La Réunion ?
Relance du projet ferroviaire
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)