Première rencontre publique : la Conférence de presse du 4 septembre 1996 sur le réchauffement climatique et ses conséquences pour La Réunion
5 septembre, par2016-2026 : 10e anniversaire de la disparition de Paul Vergès.
21 avril 2021

Mézami, kan Paul Verges, prézidan la Réjyon, épi son bann dalon la lanss lo shantyé lotonomi énèrjétik, ni pé dir li téi aviz o moinss dë bite :
- pou komanssé i voulé mète in poin final avèk lo sharbon épi lo pétrole donk favoriz lo dévlopman lénèrji prop, avèk in miks énèrzétik.
- séryèzman diminyé bien konm I fo lo linportasyon sharbon épi bann produi pétrolyé toussa pou soulaz noute balanss komèrsyal-dann tan-la bann produi-la téi pèz in pé pliss ké uit san milyon d’lëro.
Mé a bien rogardé l’avé in n’ote bite inportan é sète-la, sanm pou mwin, lé ossi inportan ké lé dë promyé sé pou La Rényon trap son lotonomi-donk son libèrté - dann sèktèr lénèrji, in séktèr vital pou l’avnir nout péi.
Donk ni pé dir l’avé in poinnvizé ékolojik, in poinnvizé komèrsyal donk ékonomik, épi in poinnvizé idéolojik. Mi éspèr in bonpé d’moun la konpri sa pars solon mwin sa sé konm k’I diré, dopi 1959 lidé d’baz la politik Paul Vergès, son fil rouj dann la vi piblik.
Si zot i lir lédito zoinal Témoignages yèr, mwin lé sir zot va bien konprann la diférans rant la politik Paul Vergès dsi lo poinnvizé d’lénèrji épi sète Didier Robert-sak désèrtin zoinal téi prézante konm lotonomiste rényoné-alé oir lété arienk in lotonomiss trafiké, in lékoloziss manké, é in politik ékonomik bazé dsi lo biznèss tou zazimute, é l’anprofitasyon pèrsonèl dsi bann rosours piblik.
Sirtou a pa konfond !
2016-2026 : 10e anniversaire de la disparition de Paul Vergès.
Mézami mi koné pa si zot la antann parl Léa Fontaine ? in shanpyone dann judo, inn jenn fam La Rényon afors antréné é afors progréssé la fini par (…)
In kozman pou la rout
Impact de la crise climatique mondiale dans notre pays
La décision prise par le Tribunal Administratif de supprimer, dans les résultats des élections municipales de La Possession, une soixantaine de (…)
Le monde a changé, et La Réunion ?
Recrutement de travailleurs des pays voisins pour couper la canne pendant plusieurs mois
Protection bénéficiant à un pilier du néocolonialisme français à La Réunion
Une catastrophe se prépare dans l’indifférence
Rapport de l’Inspection générale des finances
Impact de la crise climatique mondiale dans notre pays
IBL-Caillé : l’alliance du géant mauricien et du nain réunionnais ?