Le sens des responsabilités
10 juin, parNote de la Rédaction au sujet d’une tribune intitulée « Nommer le privilège zorey pour construire l’égalité à La Réunion »
2 out 2022, sanm

Mézami mi sava pa ankor zordi anparl in dézyèm provèrb, vik mwin la fine blag dsu inn i di konmsa : « Bate la mèr pou lé zot trape poisson ». Antansyon lindizèsrtyon d’provèrb, mé zistoman provèrb mwin la mark an-o la, i pèrmète amwin di mon dë mo dsu la kuizine rényoné.
Promyé romark : nout kuizine sa i fé parti d’noute kultur é konm poin for pou nout kultur i pé pa amenn ali an sharète shaviré. Souvan dé foi mi antan in gran sobatkoz dsu zépiss i mète dann rougaye konm dann kary. In pé i ral issi, in pé i ral laba. Finalman néna inn i fini par di : « Lèss ali si li vé mète safran ! Lèss ali si li vé mète kaloupilé sansa kotomili ! Lèss ali si li fé pa la diférans rante in bouyon épi in frékassé ! »
Mwin lé dakor pou k’shakinn i manj konm li vé mé antansyon, toush pa la tradissyon… pars sé sa noute mète d’ékol. Sa lé konm noute lang kréol rényoné sa mézami : sof mon réspé, nout lang lé konm li lé, avèk son vokabilèr, son sintax-gramèr, son laksan pou kozé é zot i véré in zour in moune i sorte laba déyèr solèye épi li di li vé rofé nout kréol in n’ote manyèr.
Erézi ! Bar aou !
La kuizine lé parèye ! Néna son bann prinsipe é ninporte ki i pé pa dir li vien issi shé nou pou rofé nout kuizine. Noute kuizine sa lé sharjé avèk nout listoir sa ! El la évolyé, el la vni pli konpliké, sansa pli sinp. Oki nou téi fé in kuizine pou pov ! Normal é sé la kuizine pov la mète an plass bande baz. Dabor bande pov la kui sak bande rish téi kui pa : kèr kane, oussa bande rish téi kui sa ? Kari la ké kuik, blan téi manz sa dann tan lontan ? Kari zak, kari la pate koshon Mi arète la mé mézami lo jéni sé sète avèk bande produi bordé la fé in kuizine kalité. Sé dann la mizèr ké limazinassion la travaye.
Alor alon pa trayi noute baz sansa v’ariv lo zour noute toute va manz kari la mélanz, sirsharjé avèk zépiss, sirsharzé avèk toute sorte produi normalman i maryé pa ansanb.. Zot i véré in zour in kari poisson, avèk shovrète anndan, épi la panne koshon, é d’ote zafèr lé bon shakinn son koté mé i maryé pa konm ki fo pou noute palé.
Mi lanss in apèl pou lo réspé : nou lé pa pliss, nou lé pa moinss, réspèkt a nou — A bon ékoutèr salu !
Justin
Note de la Rédaction au sujet d’une tribune intitulée « Nommer le privilège zorey pour construire l’égalité à La Réunion »
APE entre l’UE et tous les pays voisins incluant les services
Mézam étan marmaye mi rapèl l’avé plin liv la kaz é an parmi l’avé inn dsi bann zoizo, gayar vèye pa koman é dann liv-la ilistré in zoli fasson (…)
In kozman pou la rout
Face à l’onde de choc qui traverse le système judiciaire français et secoue la conscience nationale dans ce pays, l’heure n’est plus aux postures (…)
180 litres d’eau potable par jour par personne : droit dans le mur
Au lieu de reproduire la France, les Réunionnais devraient s’inspirer de Madagascar
Retour sur le séminaire organisé par la Section PCR de Saint-Denis
Conséquence de la crise et de la pénurie de logements sociaux
Condoléances du Parti Communiste Réunionnais
Face aux difficultés de trésorerie à cause des retards de paiement
À la veille de la manifestation organisée par des élus devant la préfecture