
In objéktif pou trapé : In dévlopman korèk …sansa sé in bilan négatif !
26 juin, parMézami, ni sava rante dann in pèryode zélékssion ané pou ané.Nora zélékssion l’ané 2026, nora zélékssion l’ané 2027 é nora ankor l’ané 2028… Bann (…)
24 octob 2023, sanm
Mézami shak èr shak minite néna dsi latèr in kiltir, in lang, in mizik, in kuizine lé riskab disparète. Néna mèm i disparé pirman-é-sinploman. Shak ané in linstitission internassyonal l’Unesco, i ropèr so bann kiltir, mizik, lang, kuizine dann danzé, épi i mark sa konm patrimoine mondyal épi i invite lo monde antyé pou romète sa a l’ord di zour é si possib i sèye anpèsh in disparission programé.
Lé inkroiyab konm néna dé rishèss l’imanité dann danzé pou disparète mé lé inkroiyab galman koman l’akssion bann militan i rodone sa favèr. Issi ni koné lo maloya é ni koné ossi konm li la manke disparète par lopréssion in kilktir ofissyèl i égzèrs dsi in kiltir popilèr. Si lété arienk bann zopréssèr noute maloya noré té fine disparète mé rozman zordi li lé bien vivan é partikominis lé pou kékshoz ladan.
Ni koné bann shagossien lé an vizite dann la Rényon é dopi sinkantan pèp-la lé éloigné par rapor son péi Bannzil Chagos mé dopi toultan-la lo pèp Chagos i lite pou égzisté é d’apré sak mi oi li ariv a bien égzisté. li noré pu disparète mé la pa lo ka. Son mizik séga tanbour, konm noute maloya, lé klassé konm patrimoine l’imanité dann gran danzé pou disparète. Mé la fors lo pèp épi sète son l’avan-gard lo groupe réfijyé chagosi romèteali an selle ofiramézir.
Biensir mwin noré pi prann d’ote ka dézèspéré é lé siréssèrtin néna d’ote mizik d’ote danss lé kaziman dispari dsi la tèr dann in pèp li-mèm dispari, an dissolission dann in n’ote pèp pli nonbré, myé armé pou rézisté épi dominatèr par rapor in pli fèb.
Mé si ni vé tir in losson dann toussala, èl lé sinp d’apré mwin : sé ké toultan k’in pèp épi son l’avan-garde bann militan i désside lité pou égzisté ofisyèlman osinonsa an maronaz, lo pèp, son kiltir, son lang, son kuizine é toute sak i fé k’in pèp sé in pèp i fini par pran lo déssi. Na poin d’pti pèp éin pèp lé ranpli avèk lénèrzi épi l’imazinassionpou égzisté.
Anou bann pèp dé zil, nou va égzisté é tanpi pou sak i oi anou kiltir mor é antéré, nou lé ni mor, ni antéré.
A bon antandèr, salu !
Justin
Mézami, ni sava rante dann in pèryode zélékssion ané pou ané.Nora zélékssion l’ané 2026, nora zélékssion l’ané 2027 é nora ankor l’ané 2028… Bann (…)
Dans les départements d’outre-mer, près d’une femme sur deux qui devient mère ne vit pas en couple, configuration familiale bien plus fréquente (…)
Le troisième Plan national d’adaptation au changement climatique « n’a toujours pas de cadre contraignant et ne prend toujours pas en compte les (…)
Le 16 juin 2025, le Tribunal administratif de Paris a suspendu en référé l’arrêté du 26 février 2025 ordonnant le blocage de 17 sites (…)
Dann in famiye néna touzour inn pou fèr lo gran. Li yèm okipe d’ shoz lé pa d’son az. Sé pou sa i di, li fé l’onm d’afèr. Mi rapèl in zour mwin (…)
La CGT exige un référendum pour "sortir par le haut" et "rassembler le pays" après l’échec du "conclave" pour "que les Françaises et les Français (…)
Le Syndicat des énergies renouvelables a appelé les députés à rejeter la proposition de loi sur la programmation énergétique.
Le conclave des retraites initié par le premier ministre, François Bayrou, pour éviter la censure de son gouvernement, devait s’achever le 17 juin (…)
Au séminaire du 17 mai 2025, consacré au centenaire de la naissance de Paul Vergès, le PCR avait organisé 3 débats : ne soyons pas esclave de (…)
Face à l’urgence climatique et sociale, seize associations citoyennes et environnementales de La Réunion unissent leurs voix pour interpeller les (…)
Près de 12 millions de réfugiés ont trouvé protection dans les 46 États membres du Conseil de l’Europe.
Dans le cadre d’un partenariat avec l’Union européenne, le Département organise, le samedi 21 juin au Village Corail (L’Ermitage-les-Bains), un (…)