Un triple anniversaire de portée mondiale
18 juillet, par4 septembre 1996, 4 novembre 2016 et 12 novembre 2016
14 novanm 2025, sanm

Mézami mi koné pa zot, mé mwin néna dé shoz mi konsidèr konm évidan é lidé i viendré mèm pa mwin pou vanj kont lidé-la. Poitan !
Dopi étan pti mi kroi momandoné l’avé la trète bann noir issi dann loséan indien é téi vann banna o zanshèr pou gingn la min d’èv dann bitassion. Mi koné mèm la date la trète la komanssé é ziskakan li la kontinyé. Mi kroi toulmoune i kroi sak mi kroi. Poitan sak lé évidan pou mwwin lé pa évidan pou toulmoune. Mi koné d’moune i panss la trète la zamé égzisté, vi k’lété bann moune i vien volontèrman pou gingn zot soso dann d’ot péi.
Dopi étan pti, dann mon famiye, konm dann mon vyé liv listoir, mwin l’aprann l’avé lésklavaz issi La Rényon. Mi kroi sak mi kroi, in lévidanss pou mwin. Mi koné la date i komanss épi la date ofissyél sa la fini. Mi panss toulmoune issi dann zot famiye l’avé bann zansète zésklav épi bann zansète ésklavazist. Mwin la antann parl zésklav zyé blé é sa i rèss zordi dsi mon dik dir. In lévidanss évidan pou mwin.. Mé mi koné demoune i di zot zansète l’avé pwin arien pou oir ladan pars zot lété ni zésklav ni zésklavaziss.
Dopi étan pti, dopi mon zénèss mwin la antann parl bann zangazé épi bann zangaziss. Alor kan la komanss fé sérémoni la Grann Shaloupe mwin la parti pars pou mwin dann mon bann zansète si l’avé bann zangaziss, l’avé galman bann zangazé é mwin la trouv normal bann malbar, bann kaf, bann malgash, épi bann shinoi inn kont l’oteépi d’ote ankor i sava laba oussa la mèr i bate inkroiyab pou majine zot zansète. In lévidanss pou mwin mé pa pou toulmoune pars mwin la antann in pé apré dir zot lé pa famiye avèk banna.. zot noré pwin zangazé dann zot zansète, ni zangazist é bin sa sé in n’afèr inkroiyab.
Kan la fé la sérémoni pou Paul Vergès mwin la antann kamarad Elie apré dir i fo ni lite kont l’aliénassion sak i fé ké ni oz pa dir ki ni lé é koman é pou kossa. Sak i fé k’ni rojète la vérité pou nou aksèp arienk lo manssonz. Si zordi néna in pé i di l’avé pwin la trète, si in pé i di l’avé pwin zésklav, ni zangazé, ni kolonizé ébin sé pa pars l’avé pwin mé pars zot i soufèr sinploman d’in maladi k’i apèl laliénassion… Pou mwin in lévidanss, pou d’ote lé pa si évidan ké sa.
A bon antandèr salu !
Justin
4 septembre 1996, 4 novembre 2016 et 12 novembre 2016
Mézami na pwin lontan mwin té apré rogard bann nouvèl lafrik… La politik biensir, la pé, la guèr, lékonomi é mwin la antann in konvèrssassion rant (…)
In kozman pou la rout
Démographie, mondialisation de l‘économie et innovation technologique
Investissement de 424000 euros en partenariat avec les fonds européens gérés par la Région Réunion
Vingt-neuf pays ont signé jeudi à Shanghai un accord portant sur la création de l’Organisation mondiale de coopération en matière d’intelligence (…)
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
Création du Port Sec III
Qui peut prétendre à une antériorité à La Réunion ?
Relance du projet ferroviaire
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)