Crise de l’eau : alerte générale à La Réunion
6 août, par180 litres d’eau par jour par personne : droit dans le mur
18 zwin 2008, sanm

Matante Zélida la ékrir Justin :
Mon shèr nové, té i fo mi di aou in n’afèr konm sa, akoz pou moin, kan bann rouj de fon nana in zékli d’pouvoir, kan sré t’i in pti guine-guine, z’ot shoviy i gonf. Oté ! Mon mèr - sak la pèrd zéléksion-là - la fé in rénion, la kraz azot, la kraz azot. Mon bann kamarad té plié an dé pou rir. Oté, mazine in pé banna i vé rouv in konpagni bato pou transport marshandiz rant Madégaskar-Maurice épi La Rénion. Pou konplète lo tablo, zot i vé mète voil an plis ké lo motèr déssi lo bato. Kan la tokézon i anklav la tète in moun-la ? I anklav pa pou zoué !
Justin la fé aèl pou répons :
Mon vié matante, alor shak foi nana in n’afèr d’bien, pou ou lé pa bien. I sifi k’lo lansien mèr i di in n’afèr, i fo ou i kroi. Poitan, in konpagni bato, sé in bon n’afèr, konmsa lé z’ot konpagni bato va arète pèz déssi nou konmsa, épi zot shantaj déssi la késtionn’pri i pas ar pi. Épi, si i mète la voil an plis ké lo motèr, nora moiyin konomiz in tièr lo karbiran k’i dépans ; épi in tièr karbiran, sa i fé in takon larzan sa !
Alor sé in bon lidé, konm lo ko-dévlopman rant bann péi l’oséan indien, sé galman in bon l’idé ; ké ou i kroi, ké ou i kroi pa. Kan lo saz i amontr la line, lo moun kouyon i agard lo doi !
Justin
180 litres d’eau par jour par personne : droit dans le mur
Mézami, néna inn-dé zour in bone surpriz téi atann bann zékoutèr la promyèr radio nout péi. Apré shak zoinal parlé, la fé la météo… konm dabitid (…)
In kozman pou la rout
Réaliser en dix ans des progrès qui auraient nécessité un siècle
L’île-fracture : l’aménagement en question (3/5)
Alerte lancée par le Programme alimentaire mondial
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)
Impact de conflits lointains dans un pays insulaire dépendant de lointaines importations
Combattre les causes du chômage de masse
Alliance entre Paris et Tereos pour exploiter au maximum les planteurs en recourant à l’argent public pour acheter la paix sociale ?
Derrière les fuites dans les réseaux, des choix politiques
Accélération de la crise du système néocolonial