Un triple anniversaire de portée mondiale
18 juillet, par4 septembre 1996, 4 novembre 2016 et 12 novembre 2016
15 désanm 2025, sanm

Mézami néna in an siklone-shido la kassé brizé laba dann Mayotte. In lanivèrsèr d’in an sa i pé arivé, mé lé préférab kan i ariv ou la fine fèr in bon boute shomin késtyonn la réparassion. Mé aparaman sé pa lo ka pou Mayotte si wi antann bann maoré kossa i di, si wi rogarde in pé télé-Mayotte.
Lé vré in sèrtin Prézidan Macron la okipe de sa, la propoz in métode pou in rokonstrikssion rapide… In pé suivan la métode notre Dame de Paris téi doi rofé an in an, épi la prann sinkan san finir san pour san. Antouléka la métode lété a popré lo mèm : fèr in tablisman avèk konm shèf in jénéral épi fé pass toute bann zakssion par lintèrmédyèr lo tablisman-la. San ké lé z’ot zaktèr i aksèpe pass la min.
Mwin k’i koné pa Mayotte, mi antann pa bann témoignaz dsi la réissite, mé mi antann épi mi lir arienk bann témoignaz dsi la déssépssion bann demoune laba kissoi la késtyonn lopital, kissoi la késtyonn lo, kissoi la késtyonn la rokonstrikssion lo trant-troi mil kaz siklone la mète atèr. In pé pli sordide mi antan pa in mizopoin dsi lo nonm demoune lé mor dann siklone Shido.
Mèm sa gouvèrnman i gingn pa dir… si i fo konte par dizène, par santène, sansa par milyé, sansa ankor par dizène de mille. An fète pou ma par mwin na linpréssyon mwin lé konm dovan in sogré d’éta…I fo dir la fé in bon boute tan in politik déstrikssion bann bidonvil, konm in kontropoi pou lo problèm la sékirité konm in politik pou élimine demoune soi-dizan étranj.
Astèr i fo mi rovien dsi la késtyon désalman lo d’mèr avèk lo métode lo pli pir pou lanvironeman avèk lo rojé la somir dann lagon olèrk fèr sak bann shinoi i koné fèr : in désalman lo d’mèr, avèk la prodikssiond’lo potab, sète lidrojène vèr épi lékstrakssion bann métal dann la somir.
Mi koné pa kossa la ministress l’outre-mèr i panss de sa, ni lo gouvèrnman, ni lo Prézidan mé pèrsonèlman mi oi sa konm in bonm-rotardman pou la natir.
A bon antandèr salu !
Nb
Ni pé dir kant mèm pandann tan-la kabri i manz salade é bann maoré konm Sœur Anne i oi pa arien vnir. Koz ék fèr sé dë, sa lé sir.
Justin
4 septembre 1996, 4 novembre 2016 et 12 novembre 2016
Mézami na pwin lontan mwin té apré rogard bann nouvèl lafrik… La politik biensir, la pé, la guèr, lékonomi é mwin la antann in konvèrssassion rant (…)
Démographie, mondialisation de l‘économie et innovation technologique
Investissement de 424000 euros en partenariat avec les fonds européens gérés par la Région Réunion
Réunion en Inde des ministres du Travail et de l’Emploi des pays du BRICS
Les entreprises recherchent-elles avant tout des spécialistes de l’IA ?
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
Création du Port Sec III
Qui peut prétendre à une antériorité à La Réunion ?
Relance du projet ferroviaire
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)