Kan ou i kroi out konba ou i kroi pou vréman

31 mé 2018, sanm Justin

Mi antann demoun i di souvan, an parmi bann konba, néna sak ou i gingn épi sak ou i gingn pa. Sak ou i gingn sé sak ou i amenn. Sak ou i gingn pa sé sak ou i amenn pa. Bann chagosien pou z’ot par la déside amenn z’ot konba pou an avoir lo droi rotourn dann z’ot péi. Pou kosa ? Pars zot lé interdi d’sézour dann z’ot péi i apèl bann zil chagos. Dann l’oséan indien, lo mèm mèr ké la n’ot mèm si néna dé mil kilomète rant bannzil la épi nou donk la pa si loin ké sa. Lé vré zot lé pa nonbré ! lé vré zot lé parpiyé in pé partou mé sirtou rant L’il Maurice, péi Sésèl, épi l’anglétèr plus inn-d é famiy par isi par laba.

Donk bann chagosien i amenn z’ot konba dovan bann tribinal dovan l’onu, zot i amenn z’ot konba an roganizan azot pou lo zour va donn lo top dépar pou rant shé zot. Pa zordi, pa domin, mé tardra viendra. Si zot la vni La Rényon dabor sé pou donn nouvèl dsi la lite zot l’apré améné é pou fé konète la lite la l’opinyon rényonèz. Mé, é sa pou moin sé in kékshoz inportan sé pou prépar z’ot plan pou rotourn shé zot.

Sé pou sa, mardi 29 mé, zot la parti vizite la komine Sint-Sizane é sirtou lo bann z’instalasyon i viz l’otonomi énèrzétik : l’ésploitasyon bann déshé pou fé biogaz épi pou produi léstrésité, l’instalasyon bann fèrm fotovoltayik pou donn kouran galman épi bann z’inplantasyon pou lite kont bann z’odèr é pou l’aproptaz l’èr ni réspir. L’aprémidi zot la parti vizit dann lé o Bèlvue bann zéolyène épi in fèrm fotovoltayik kouplé inn avèk l’ot-i paré La Rényon sé lo sèl l’androi i fé sa !- pou donn kouran galman. Arzout èk sa demoun kalifyé la sidelec la anparl azot lbann z’instalasyon pou donn kouran Mafate épi pou konsèrv lo l’énèrzi solèr dann l’idrojène - l’idrojène sa i tir dann lo, épi avèk li i pé fé tourn bann tirbine pou fabrik kouran-i pé mèm fé marsh bann mashine ansanm.

Konm zot shèf délégasyon Olivier Bancoult la di : avèlk sak zot la vi La Rényon é sèk zot la fine oir in pé partou, razouté avèk lo plan bann zéspèr z’anglé la fé, na pi z’éskiz pou anpèsh azot rotourn dann z’ot péi Bannzil chagos. Kan ou i kroi out konba lé zis, ou i kroi pou vréman é konm i di, sak lé dann out tète, la pa dann out pyé.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus