
La vérité lé tétu ! i pé pa tourn ali lo do kontinyèlman !
4 juillet, parMézami, mon bann dalon, si in zour in listorien i désside rakonte anou bien konm k’i fo listoir La Rényon, mwin lé sirésèrtin li va parl anou (…)
Biyé mové zimère :
9 octob 2021, sanm
Mézami, souvan dé foi, wi antande dann bande sobatkoz demoune i pran la parol. Pou di sak zot i panss dann lo déba é sa lé bien normal. Akoz ou va vni in déba épi wi dira pa sak wi panss. Sré pa normal ditou ! Astèr-la ou néna lo shoi rant prèsh lo fo pou k’i réponde aou lo vré, sansa aporte oute poinnvé. Konmsa lé bon : in sobatkoz sé in sobatkoz é ou lé la pou sobate é pou kozé.
Mé si wi larg la soss, wi di inn-dé parol anlèr épi wi filosh an zanguiye, la lé pa normal ditou sirtou kan demoune i koné aou, ou sé in om piblik é lo piblik lé kapab prande aou pou in moune i koné pa sak demoune normal i koné.antouléka i konpran pa pou kossa ou la fé in kozman konmsa épi shape lo maye apré. san lèss demoune réponde aou.
Pou kossa mi di sa ?
Pars dann in konféranss néna a popré in somenn téi porte dsi la késtyon shagos é dsi lo zizman la kour internasyonal zistiss La Haye la pran épi la done tor la GB pou la fasson li la pa aplike lo loi dsi la dékolonizassyon épi dsi la fasson bande shagossien lété déporté dann lil moris épi Sésèl avèk lintèrdikssyon rotourn dann zot péi natal. In moune normal a popré informé dann lopinyon piblik rényonèze i koné sa sirtou ké dopi vintyème syèkl bande progréssist rényoné la ansèrv rolé pou linformassyon dsi la késtyon shagoss épi dsi la solidarité-san vanté ni pé di lo pèp rényoné sé lo promyé solidère avèk lo pèp shagoss é shake ané nou la gingn lokazyon prouvé.
Ala ké in pèrsonalité bien konu, touzour apré konbate konte linégalité épi lo sor ankor inzist – défoi rassist-bande rényoné i sibi ankor dann noute péi é la plipar d’tan li néna rézon dann son bande zistèrvanssion mé ala ké so foi issi li domande pou kossa bande shagossien i soufèr in sor konm ni koné dopi 49 zané é sé solman koméla ké bande rényoné i anparl de sa. Lo kou lété inziste épi malonète, pars téi gnor toute sak bande progréssist rényoné i fé an solidarité par rapor bande shagossien.
Son latak té i mérite réponss, mé kan la réponde ali, li té fine filoshé é sa lé pa bien pou in pèrsonnalité konmsa : lé pa normal lo moune i gnor l’aktyalité konmsa, é lé pa normal in lagréssion konmsa. Toussa pou kèl rézilta ? Sinploman i fodra méfyé kan li va pran in pozission piblik pars i konétra pa si li di lo vré, sansa si li di lo fo, si li koze an konéssans de koze sansa sinploman la boush rouvèr…
Mézami, mon bann dalon, si in zour in listorien i désside rakonte anou bien konm k’i fo listoir La Rényon, mwin lé sirésèrtin li va parl anou (…)
Au 1er juin, les chiffres du ministère de la Justice ont établi à 84 447 personnes détenues pour 62 566 places. La surpopulation carcérale (…)
Vingt ans après la loi Handicap et au terme de six mois de mission, les rapporteurs Audrey Bélim, (Socialiste, Écologiste et Républicain – La (…)
L’État poursuit les versements d’indemnisations des aides en faveurs des exploitations agricoles sinistrées par le cyclone Garance et la (…)
Mézami, mo bann dalon, mi panss zot i koné zistoir-la é pétète zot néna in linterprétassion.Mwin pou mon prop konte, mi oi sa konm in kékshoz (…)
Pierre Moscovici, président de la Cour des comptes a assuré que “ceux qui peuvent plus doivent contribuer davantage”, car “nos finances publiques (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
La Réunion fait partie des régions françaises les plus touchées par les conséquences sanitaires, sociales et judiciaires de la consommation (…)
1993- La disparition de Lucet Langenier. Elle a été brutale, prématurée et a frappé douloureusement non seulement sa famille mais aussi ses (…)
Sur proposition de Gérard COTELLON, directeur général de l’ARS La Réunion, Patrice LATRON, préfet de La Réunion, a décidé le retour au niveau 2 du (…)
C’est dans une ambiance chaleureuse avec un état d’esprit fraternel que les délégués de la Section PCR de Sainte-Suzanne se sont réunis en (…)
La section PCR du Port apprend avec une profonde tristesse le décès de Nadia PAYET, ancienne déléguée syndicale CGTR. Militante engagée et (…)