Un vestige de la société esclavagiste est en train de tomber
11 juin, parCourrier des lecteurs
8 févrié 2022, sanm

Matante Zélida la ékrir Justin :
Mon shèr nové, mon spèss salté, rouj-de-fon dovan l’étèrnité, mwin lé a d’mandé pou kossa wi rakonte toussa balivèrne-la é oussa sa i sorte dann lizine oute koko apré mouline san aré. Zordi wi parl listoir pou la Rényon : LISTOIR an majuskul alé oir pou mwin La Rényon la poin listoir mé solman zistoir, konm èl la poin d’KULTURE mé sinploman in folklore, épi noute soi-dizan LANG Kréole sé arienk in patoi. Toussa pou dire nou néna noute LIDANTITÉ. Anfin mi di é mi rodi avèk ou in mansonze répété mil foi sar zamé in vérité. Noute sèl lidantité sé lidantité franssé. Tok ! Pran sa pou toué !
Justin la fé pou réponss :
Mon vyé matante k’i koze arienk la boush rouvèr, ala in kozman i rogarde aou, mé i étone pa mwin de ou. In foi anpliss. Si ni anparl solman listoir, noute dë ou i pouré roganize in sobatkoze-in déba si wi vé – mé a la fin d’la finission ou noré touzour oute poin d’vu é mwin mon poinnvizé é ni pouré kontinyé l’ote koté d’la vi a diskite étèrnèlman san zamé z’ète dakor ou épi mwin.
Mi rapèl aou kant même sak in vyé saze L’Afrik téi di. Li téi di konmsa ; si wi koné pa oussa wi sava kalkile in pé oussa wi sorte é sak va donn anou la klé kékshoze konmsa sé listoir pars néna arienk listoir lé kapabe fé mirak konmsa : amontre anou lo shomin nou la fé dopi lo komansman é lo shomin nou la suiv pou amenn anou oussa ni lé zordi, é oussa ni sava domin.
Fassil, difissil ? Difissil a tou lé kou konm mwin la ékri yère dann zoinal, pars ziska zordi listoir nou vré listoir lé pa ankor ékri san pour san sinploman, syantifikman é néna ankor bonpé shomin pou fé pou bonpé zénérassion k’i vien pou trass lo shomin i amenn anou dopi noute yère, pou amenn anou dan noute zordi, é pou alé ziska noute domin.. Tok ! Pran sa pou ou !
Courrier des lecteurs
Mézami , néna par-la dë somenn in sèrtin prézidan zétazini la di dann in konféranss de press li lé dakor pou ashté bannzil chagos mé sa sé in (…)
In kozman pou la rout
La Réunion dans la mondialisation sans protection
La Réunion dans la mondialisation sans protection
Ouverture hier à Sainte-Suzanne
Au lieu de reproduire la France, les Réunionnais devraient s’inspirer de Madagascar
Retour sur le séminaire organisé par la Section PCR de Saint-Denis
Conséquence de la crise et de la pénurie de logements sociaux
Condoléances du Parti Communiste Réunionnais
Face aux difficultés de trésorerie à cause des retards de paiement
À la veille de la manifestation organisée par des élus devant la préfecture