Kann dsi Archipel : Kann la pa arienk sa mézami !

6 mé 2022, sanm Justin

Mèrkrodi soir dsu Archipel la pass in lémission dsu kann. Mwin la bien rogarde sa mé boudikonte mon léspoir té in pë déssu.

Biensir sak té rakonte lété intéréssan : in tour bande péi l’outre-mer pou aparl noute kiltir prinssipal lé touzour bon. L’amontr koman bande plantèr Tahiti l’apré rofé bande plantassion kann pa si tan tèlman pou lo sik, mé sirtou po fé lo rome zi d’kann konm i fé laba dann La Martinik épi La Guadloupe. Issi i fé lo rome avèk la Mélasse konm la touzour fé. Aprésa mi pé dir lété galman intéréssan oir lantropriz galabé dann Sinte-Sizanne té gayar ossi. Konm lété gayar lo pti boute fime dsi kann pou lénèrzi.

Mi sava pa ékri toute pars sak i vé dsi linternet kissoi lordinatèr, kissoi téléfone, i pé ro-oir lo lémission mé mwin la di mwin lété déssu, pou kossa ? Pars dizon lo sizé lété sirvolé, konm kan i sava la pèsh pou ramass lékime an oub lian lo poisson é an souzantandi noute kann téi aparète konm in manyèr pou gingn bande z’ède épi krédi la bank… An parlan la konvanssion pou sinkan la pankor signé kan la koupe i komanss dann moins dë moi…

Kann pou gingn lé « Z’ède » ! Kann pou anprète larzan la bank ! Mwin léktèr zoinal Témoignages sa in n’afèr i plé pa mwin ditou.

Pou kossa ? Pars kann la pa ké sa. I fo ni konte avèk bande sou-produi, sink san a popré é sa sé in manyèr pou valoriz noute travaye anou rényoné : sak i vé i pé alé dsi lo site Témoignages épi lir bande zartik dsi bande sou-produi kann é zot va oir néna in bonpé. Néna in bonpé mé i anparl pa, i di pa konbien zafèr i pé fé avèk noute plantassion prinsipal – 25000 ha pou in péi lé pti konm la n’ote, sa i konte. Pou mwin plantassion-la sé in mine d’or pou nou rényoné é sirman la pa sak téi di dann fime.

Archipèl ! Néna d’ote shoze pou di dsi noute plantasion épi dsi toute lo bande transformassion lé possib fèr. Possib ! pars par la fote in mové gouvèrnans ni tire trépé dann noute kiltir, ni zète in kantité zafèr inkroiyab par la bone grass méssyé Virapoullé la done noute rishès lo transformatèr épi la vol in bien lété i apartien bande plantèr dopi la komanss fé plantasion-la La Rényon.

Mon poinnvizé : sa sé in patrimoine i apartien bande rényoné, é sé azot de mète sa an valèr. Pou pa shanjé mi sava rodi in kozman mwin la anparl na poin lontan i porte dsi bande zéskro – é pou mwin la Fédékane ferrand-virapoullé, Téréos é lé zot lé pa otroman ksa. Kozman-la i di : si wi sère la gob in léskro, arkonte oute doi apré, pou oir si toute lé la.

A bon antandèr salu !

Justin

PadportFilière canne-sucre-alcools-énergie

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus