Kann épi dosik bio, la prèv par Native épi Balbo laba dann Brésil

16 zwiyé 2022

Mézami bande prodiktèr kann i sorte ranporte in gran viktoir é mwin lé kontan pou zot épi toute le moune i viv dann la prodikssyon, dann la transformassion épi, lo tranpor épi lo komèrs : sa i fé in vintène milyé d’moune — famiy plito — issi la Rénion é sirman pliss biento si la konvanssion i pèrmète rolanss la plantassion kann.

Donk mwin lé kontan d’in sans é pa tro kontan d’in n’ote : kontan pars la sov in patrimoine la Rényon, kontan pars i toir in gran kouto dsu la tète bonpé famiye — mé pa tro kontan pars mi antand déza parl la késtyon lintran é biensir kan i di sa i anparl l’angré shimik, dézèrban é toute in bande poizon i fatig noute natir rényoné mèm si la plantassion kann an gro lé bon pou noute natir.

Mi antan déza déssèrtin apré souf dann mon trou d’zorèye : « Mé kossa Justin i vé ankor li la ? li vé détrui bande plantèr apré k’li la di li lé kontan zot viktoir ? »
Lé ga ! Bouj pa lo bato ! Sirman mi vé pa détrui bande plantèr. Sirman mi vé pa détri nout kann, patrimoine nout péi ! Sak mi vé :
Sé k’i arète avèk langré shimik i tyé la tèr ofiramézir. Sak mi vé sé k’i aplike bande métode natirèl pou rogoumante la prodiksyon. An gro, mi vé la Rényon i dovien in téritoir bio pou kann — san konté in péi indistriyèl par la transformassio kann épi bande sou-produi.

Zot i panss mi rèv pétète ? Non mi rèv pa ditou é si zot i panss sa in rèv évéyé pran ransègnman dsu Léontino Balbo épi lo sik native. Internet i done azot toussala.. Mwin néna dovan mwin in lartik : « Nativ i plante kann an suivan lékonomi sirkilèr » — Native cultive la canne à sucre selon les principes de l’économie circulaire — rogarde dsu zot téléfone, zot va trouvé sa.

Aprésa dann lartik-la i anparl randman kann o shan, la lute kont bande prédatèr, 30 % bénéfis an pliss pou lantropriz, lo sovtaj la natur épi bande zanimo, la ropriz in suk bande plantèr téi vé pi fé dann Brézil. Alor mézami sé pa mwin k’i rèv, sa lé dann la réalité zordi é sirman in légzanp pou suiv sirtou ké nou néna lo tan dovan nou grass lo nouvèl konvanssion.

In bon kiltir sé in bon protéktèr la natire — a bon ékoutèr, salu !

Justin

PadportFilière canne-sucre-alcools-énergie

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus