Kann fini ? Non va, ni bouj ankor !

11 septembre 2019

Matant zélida la ékrir Justin :

Mon shèr nové, mon spèss salté, rouj-de-fon dovan l’étèrnité, moin néna pou dira ou in n’afèr dsi plantasyon kann. Vi koné é vot famiy i koné galman moin lé né-konm zot tout-rant dé touf kann.moin lété pti ladan, moin la grandi ladan épi moin la viéyi ladan.Sa la pa in sogré moin l’apré dira ou,sinploman in pti rapèl. Pars nout tout i koné ,dopi lontan, kann i va pi .son l’avnir lé boushé, boushé, boushé. Dizon la mor l’apré fé kass-kou dsi son do.Alor, mon névé, kan i oi in n’afèr-kisoi la vi, kisoi in plantasyon, kisoi in n’ot afèr lé bon pou tir son révérans ébin i fo lès sali alé,.Sa lé kon m la vi :kan l’èr l’arivé, li l’arivé é la pa zot avèk zot grèv, zot sindika, é tout sak i s’ansui va rofé viv ali.Tourt sak zot la fé pou sov ali, an kontrèr , la touf ali é zordi ni ariv dsi la fin.F i-fi, n i-ni : lé fini.Tok ! Pran sa pou toi !

Justin la fé pou répons :

Mon vyé matant k’i koz arienk la boush rouvèr, mi oi bien kosa ou i vé dir : ou i vé anparl kominiké bann minis pou dir sak li apèl »la profésyon » épi « l’inter profésyon » épi bann z’asanblé pou propoz in plan pou rolans l’agrikiltir an zénéral é kann an partikilyé, sansa gouvèrnman i ménas koup lé viv é an mèm tan tyé lo kann épi lèss bann plantèr débrouye zot kari zot tousèl.

Matant, moin osi la lir kominiké-la é sèryèzman, mi pans, la pa in kominiké bien rofléshi-bien kalkilé..Dabor in n’afèr sèryé konmsa i trète pa par in kominiké ékri dsi in koinn tab, rant la poir épi lo fromaz..Gouvèrnman li mèm i rokoné li la poin okin solisyon épi son manyèr di lé zot, i fo zot i débrouye azot par zot mèm pou trouv inn sansa plizyèr solisyon.

Fransh vérité, nou rényoné, ép nou plantèr, ni mérite in pé plis konsidérasyon.Akoz gouvèrnman la pa anvoye in lékip lékspèr isi La Rényon épi dann l’outromèr pou étidyé in plan dizon pou la rokonvèrsyon nout lagrikiltir épi nout prodiksyon kann.akoz bann dépité épi bann sénatèr la pa domann anvoye isi toutsuit in komisyon pou ankété.

Na poinn f-i ni, n-i ni ldan. Ni bouj ankor !Tok ! Pransa pou ou. !

« Pinèz out li l’apré pik aou ! » : kozman pou la rout.

Mésyé, médam, la sosyété,mi pans zot i koné kosa i lé pinèz .Si zot i koné pa sa i vé dir zot lé né trozour-la,pars si zot lé in pé plis ansien i fo zot i koné sa.Pinèz la ! Oté Baya, mi pé dir azot sa la pa in bon n’afèr ditou sa :kan sa i rant dann matla, mèm dann li kourpa é ké ou l’apré dormi li travaye aou zoliman.Li pik aou partou ousa lé tann é moin la konète demoun la gingn la fyèv avèk sa. Kalkil pi l’odèr :mi prévien azot sa lété pa in bon sa lodèr-la.Mé par l’fète, kosa nout kozman i vé dir kan ou la fine tir lo pinèz, lo matla, lo li kour pa épi l’odèr i rèss sak i sui : sé par out prop moun ou i risk ète batu-Mi dékouraj pa bann nouvo dirijan nout parti, moin la !-. Alé ! Mi kite azot rofléshi la dsi,é ni artrouv pli d’van. Sipétadyé !

Justin

A la Une de l’actu

Signaler un contenu

Un message, un commentaire ?


Témoignages - 80e année


+ Lus