Kann ? in baz pou dévlop nout lindistri

28 zanvié 2021, sanm Justin

Mézami souvan défoi mi antann in pé apré di, i fo ni fini avèk kann, pars sa i raport pi anou arien mèm ké li lé sibvansyoné san pour san.mi antan mèm in pé apré di, i fo arash lo kane épi ranplass par dé shoz i pé manzé..

Fransh vérité mé zami, la lang la pwin lo zo !

Pou kossa mi di sa ? Pars dabor inn ni pé fé lé dé,plant kann épi plant sak ni manj é manj sak ni plante pou trap konm mwin la di lotonomi aalimantèr..Inn i anpèsh pa l’ot. Dézyèmman néna si tèlman la rishéss dann kann ké arash ali total kapital sré konmsi i tyé nout

poul zèf an or. Si koméla nou lé dann in linpass avèk nout kann sé par nou, par l’érop, par bann sosyété konm Téréos, par toute zérèr ké la fé, sé par lo règloman Virapoullé, par la fasson nou l’ amenn nout bato mé pa par lo kann li-mèm. Pars dann kane néna in bonpé rishèss lé abandoné é la poinn miz an valèr é sa i vé pa dir zot napoinn valèr.

Kèl rishèss ?

I paré ladan néna par-la dis mil produi lé possib fabriké,mé néna sinksan lo moun la mète an valèr. .Obliye pa néna la sukrochimie -dosik sé la matyèr promyèr- é par la chimie i pé gingn tout in kantité produi. La mélasse ossi sé in matyèr promyèr é avèk sa i pé fé bonpé kékshoz. La bagasse ankor in n’ot afèr i pé pèrmète dévlop toute in l’indistri. Arzout èk sa travaye sak i apèl lo bann bou .si tèlman k’avèk bann baz-la lé possib dévlope lindustri in péi konm Cuba i fé épi d’ot péi ankor. é nou ? éNi fé prèss pa arien.Lil Maurice koté nou i di dann kann i zète pa arien é toute i ésploite, i transform. Konm zot i oi ni pé alé shèrch légzanp cuba,mé ni pé galman alé aprann sa avèk lil Maurice,tèrla koté nou.

Pou tak baro mon kozman, mi pé sinploman dir :kann i fo ni gard épi tir ladan son bann rishèss, lotonomi alimantèr i fo ni gingn trapé ;Ala in nouvèl baz pou nout dévlopman.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?

Bann modékri andann forom

  • Suc lè bon mé y don cari dans lé dents ek ça, y don diabet, ça lé pas bon di tou, attak yeux, vue pi entrain gangren pui aputasion lè doits, vaut mieux planté légum, bio lé gayar encor ! Seulman 2 usines reunyon aster, lo patron do Brézil ! Zistoire suc local fini ? Stella Matutina, musé rest pour raonté zistoire lontan, aster vouar avenir, meilleur encor pou zot tout, Arthur.


Témoignages - 80e année


+ Lus