Kann : in n’afèr inportan pou noute toute rényoné

5 out 2021, sanm Justin

Mézami, zot i koné bande plantèr épi bande rényoné l’apré diskite dsi l’avnir kann dann noute péi. Diskité sé in gran mo, pars koté lizinyé nou na konm linpréssyon i koze plito la boush fèrmé. Tanka gouvèrnman fransé, pou son par, ni oi bien li lé paré pou aksèpt in solission si sète-la i profite bande kapitalist é i tienbo bande plantèr dann la dépandanss lo kapital épi bande zède l’Eta.

Tanzantan, nou néna konm dan lidé kann sé pou in pé in lakt sharité, in problème sosyal solman :

– Alé oir nou l’apré anparl in fleuron lagrikiltir rényonèz, in fleuro dann la roshèrche, kissoi pou lo bande varyété kiltivé, kissoi pou lindistri sikriyèr pa arienk issi shé nou mé dann lo monde antyé.

Kissa i koné ankor Emile Hugot, in gran matématissien d’apré sak toumoune i di, mé galman in pyonyé dann kann isi shé nou é dann lo monde antyé... Zot va dir amwin sa i konte pou la po patate mé pou nou, pou noute listoir mi panss sa i konte pou bokou. Konm la transpirassion zénérassion an zénérassion toute sak la fé ké kann la vni sak èl la vni.

Donk kan i anparl kann, a mon avi, i fo pa fé pityé pars sak i pé tire dann in sèl plante lé fénoménal é la pa bande léktèr Témoignages va di lo kontrèr : i konte pa moinss sink san produi (ko produi konm i di) k’i pé tire dann kann. La pa pars lizinyé i rotien arienk trépé anparmi ké ni doi fé pityé. Nou la poin pou rouji par rapor noute kann.

Lé vré déssèrtin néna dé shoz a roprosh azot : kissa ? Dabor sak la di lo pri kann sé lo pri d’lo sik k’i pé tire d ’dan. Sak la konploté épi la done lizinyé la totalité d’la propriété dsi la kann, la vol bande plantèr épi bande rényoné pou in takon possibilité nou noré tire ladan pou dévlope noute péi.

Kann ? In n’afèr inportan pou nou rényoné.

Filière canne-sucre-alcools-énergiePadport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus