Devant l’impasse des PEC, réunir la Conférence Territoriale de l’Action Publique
23 juillet, parBaisse de l’aide de la France aux communes qui remplacent les fonctionnaires par des emplois précaires sous-payés
22 zwin 2022, sanm

Mézami,
Mwin a di azot kan Jean Michel Moutama - sokrétèr la CGPER – la di : « Kann sé l’or vèr la Rényon » mwin lété kontan pars sé kékshoz k’i bote amwin pou vréman épi pars lé kant mèm bon konète na d’moune intélizan dann nout péi… Aprésa, konm mwin la ékrir yèr, mwin la parti dsu mon téléfone portab é mwin la trouv in kantité zafèr.
Médam, zé méssyé, la sossyété,
Zordi si zot i vé bien mi sava anparl azot kann épi la santé. Nou va komans par zi d’kane si zot i vé bien. zot i pé trouv ladan in kantité vitamine B1, B5, B3, C épi oméga 3 épi 6. Sa i pèrmète plizyèr bon zéfé :
– li konbate la tou ; li apèz la soif ; li favoriz la sékréssion irinère ; li vanj kont la konstipassion. Li lé bon pou la mémoire, pou nout sistèm iminitèr,, li anpèsh noute shové tonbé, li konbate kont lopréssion - lasm si zot i vé - lo rime, lo mal de gorz,, la gripe.
Avèk zi kann li gingn assimil lo fèr néna dann manzé. Li lé bon pou la dizéstion, li lé éfikass pou lo dan é askiparé li pé anpèsh lo dan karyaté – kan zi d’kane i pass, dantist i trépass. Li lé bon galman pou lo foi.
Mi gingn di azot ankor sa lé bon pou la po : li bate lakné atèr, idrate la po. Si zot i vé in zoli po, zot i koné kossa k’i rèst pou fé, é sak néna in boute kour, sansa in pti balkon ézite pa plante in pyé kane bonbon.
Final de konte sa in bon boisson, lé pa difisil pou préparé. Son to d’sik lé pa tro for. Mwin la mèm vi lé possib aranj in pé lo gou avèk zi d’zanana, zi d’sitron, zi d’gouyav, pétète zi d’gouyavyé.
Mwin lé sir in pé i doi di mwin l’apré di la kouyonade poitan dann promyé tan kann té i ansèrv konm médikaman.
Mi pans zot i koné sa in plante i sorte par son lorizine la Nouvelle Guinée é laba dann bande zané 600 apré zézikri téi konsidère ali konm in plante kado bondyé é téi tir ladan in produi téi apèl Sarkara (donk sakaroz).
Biensir zot lé riskab roprosh amwin parl lo tan lantikité mé si ni vé d’apré sak mwin la lir i sava san tardé tir ladan in famiy antibiotik. Lé inportan pars zot i koné sa i fé in bon boute tan big-farma l’arète son roshèrch dsi band zantibiotik é si i trouv bande nouvo, mi pans sar bon pou lite kont band maladi émèrjante. Kann i pé z’ète in bienfé l’imanité.
Mézami, si zot i vé, é si zot lé kiryé par natir, mi konsèye azot alé dsi l’internet épi rode in pé toussa.
Mi pans aprésa, si zot i apèl pa kann Monsieur bin zot lé bien difissil.
A bon ékoutèr, salu.
Justin
NB Ardomande pa mwin komn i ansèrv sa pars néna bon-bon tizanèr issi la Rényon é banna va bien konsèye azot.
Baisse de l’aide de la France aux communes qui remplacent les fonctionnaires par des emplois précaires sous-payés
Mézami lo ralé-poussé dsi lo fran CFA i dir dopi kék zané déza. Dann plizyèr péi l’afrik bann nouvèl zénérassion i komanss bouj dann brankar pou (…)
In kozman pou la rout
Résultat de la stratégie de Tereos océan Indien
Confirmation : le capitalisme à l’origine de la crise climatique
Effets de la sécheresse, du gaspillage et des fuites dans les canalisations
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
Relance du projet ferroviaire
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)
315 emplois supplémentaires en trois mois
Versement du reliquat de l’aide à la production de canne à sucre pour la campagne 2025-2026