Kann la pa solman dosik-5- Sé galman manzé pou zanimo

27 out 2018, sanm Justin

Mi koné pa si bann z’ansien néna ankor dann z’ot mémoir bann z’imaz kan zot lété marmaye. Isi lo bèf bien sèrvyab i ral sharète, kisoi Laflèr sansa roujé i anval bann shou d’kane avèk sèryé. Tèrla, kabri i déshir son paké fèye anmaré avèk in kord shoka koté son tète. Dann son park koshon apliké i mashtik inn-dé né kann épi li lèss an plas in pé déshé jone la pi lo zi dodan. Poul i grate avèk son pate in paké la salté. Kok i rode bataye avèk kanar. Tank’a papang i tras dann syèl son bann parkour an sèrkl zis dosi poulayé pou li oir si la poin in poul fatigé la pèrd son ban pou li poz son grapin dosi. Mèm lapin néna son par fèye kann pou li brouté… zordi zanimo i manz pi konmsa : la poud rabato, granilé, alala son réjime manzé-mélanzé avèk médikaman - bonpé pli shèr par raport lo pasé pars i domann sak i apèl bann z’intran l’inportasyon. Manzé-la, konm zot i koné, i dévir lo do avèk l’alimantasyon rézoné épi dirab.

Astèr si ou i kalkil bien, kann, son bann produi dérivé épi son bann déshé néna ankor, si ni port antansyon, in bon plas dann manzé zanimo, sirtou si ni néglij pa kalité fouraz kann i pé donn anou. An promyé la pa bézoin alé rode ali loin pars sé sir plas i produi bann manzé zanimo la donk i gingn fé lékonomi bann gaz avèk l’éfé d’sèr : in lékonomi dsi lo transpor. Dézyèmman, si ni kalkil bien, bann z’élvèr i pé fé bon zékonomi larzan par rapor bann nouritir bann l’izine i fabrik, kisoi shé nou, kisoi déor. Arzout ankor avèk sa in gran varyété dann la nouritir zanimo : kisoi tète kann, - i apèl sa bann z’amar, kisoi lo shou, kisoi lo kèr, kisoi lo bagass, kisoi ankor la mélass, kisoi bann pye sèk sansa bann paye vèr. San obliyé bann zèrb i pous rant bann méné si ni vé bien alé rodé.

Désèrtin nouritir néna in bonpé fibr anndan lé bon pou bann zanimo i rimine konm bèf, kabri, mouton épi an zénéral tout bann zanimo néna in léstoma kon pliké avèk plizyèr posh néna z’ot nom an kréol konm an fransé : lo féyé i apèl galman an kréol lo port fèye : zot i ansèrv tout bann propriyété néna dann bann nouritir zanimo i pé tir dann kann… Bann zanimo ni apèl monogastrik konm koshon, lapin, volaye ot galman zot i trouv z’ot kontan dann bann nouritir i sort dann kann-pou zot i fo sirtou bann nouritir néna poin tro fibr anndan. A pa obliyé ké la nouritir kann i trouv sa dann la sézon sèk donk lo sézon la poin bonpé fouraz. Epi bann fouraj i pèrs bonpé z’ot valèr pou nouri zanimo alé oir kann lé o top dann lo sézon sèk.

(la pankor fini)

Vokabilèr : shou d’kann

I apèl sa galman tète kann sansa amarres pars i amar sa an paké pou port dsi la tète. Ni pé dir an kantité sa inn an parmi bann produi prinsipal ou i gingn dann la koup kann. A bien rogardé néna troi parti la-dan : la tij la pankor mir épi lé pov an sik : sa mèm bann zanimo i yèm lo pli myé, épi bann fèye vèr é pou finir bann fèye sèk. Fouraz-la sa i gate pa si i fé in bon l’ansilaj bien abrité par raport l’èr épi protézé par in sinp pilvérizasyon avèk la mélass coupé dann lo. Astèr ni pouré galman anparl bann z’ashar kèr kann, épi kari kèr kann pa pou bann zanimo kat pate mé dé pate konm nou lo zonm. Si ni anparl divèrsifikasyon sa osi i fo ni anparl.

Filière canne-sucre-alcools-énergiePadport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus