Allocation de rentrée scolaire (ARS) : pourquoi faire financer par les cotisations des travailleurs à la CAF les profits de la grande distribution ?
4 août, parÀ La Réunion l’école est obligatoire et doit être gratuite
20 out 2018, sanm

Si zot i pass dovan la balans la-ba dann Sintandré, moin lé sir zot i mank ar pa oir in dalon. Lé intérésan koz avèk li pars sé in moun i suiv l’aktyalité bann lite dann lo péi. Mé lé intérésan galman ashté in vèr d’zi kann fré, li fé o zour é a la minite dovan ou dann la rantré balans kann. Normalman, i dové an avoir plis in sèl moun pou fé sa dabor pars kann la pa sak i amnk épi akoz pa mélanj ali avèk zi d’frui pou gingn ib bon gou dann out boush épi lo l’énèrzi k’i fo pou out l’aktivité.
Pou gingn in bon zi d’kann i fo ou i prèss lo kann moins trant zèr apré lo rékolt pou pran prékosyon li fèrmant pa pars sansa li va pèrd in pé son bon gou. Par l’fète, kosa néna la-dan : 70 % d’lo d’apré sak i paré, 14 % sakaroz (donk do sik), 14 % bann rézidi ligné, épi 2 % bann z’inpirté. Si ni fé lo kont :70+14+14+2 i fé zis san. Dann in vèr d’zi kann ou té i pé trouv galman bann vitamine B1-B2- B3-C-I pé trouv osi kalsiome, fosfore, lo fèr épi lo lénèrzi mé sa moin lé fine di.
A s’ki paré sa i pé z’ète in bon boisson pou bann ésportif, konm pou d’moun la bézoin l’énèrzi pou sak zot i fé. Lé bon galman pou bann travayèr manyèl épi bann travayèr intéléktyèl. Mi souvien dann tan, bann koupèr kann téi mash kann pou gi ngn l’énèrzi rant dé voiyaz é nou marmaye lékol nou téi sis kann galman : nout dan lété blan é nou l’avé la fors pou zoué épi pou travaye. San abizé pars sansa lo vant té i balote in pé... fransh vérité.
Astèr moin la fine di, i fo fé antansyon pars zi kann i okside vite é li pèrd son klaité organoléptik. Sof ké koméla néna in prosédé pou gingn kosèrv lo produi dann in bon n’éta pou son konsomasyon. In madam i apèl Mauricia Rangasamy la mète opoin avèk l’ède l’Inra in zi d’kann i apèl Kanasao, in zi d’kann éstabilizé i konsèrv bien é i pé vann, ashté, transporté. Sa i fé laba Sint-Roz dann la Gouadloup. Son prodiksyon la pa rédikil ditou vi k’i fabrik 14 tone lo zi d’kann dann in zourné épi tro zour par somenn.
Késtyon : akoz i fé sa laba, akoz i fé pa sa isi. Nout zi d’kann anou lé pa pli mové k’in n’ot é konm nou la ramas bann kann tradisyonèl sé i pé z’ète in bon filyère pou nou. A moins ké nou na poin la droi fé sa isi éké téréos i anpèsh anou. Par l’fète lo famé konvansyon Virapoullé-fédécanne.
Nb Mon bann dalon zot i pé si zot i vé lir bann zartik témoignages si zot I tap : temoignages.re é kan zot lé dso lo site témoignageq zot I tap : la canne ce n’est pas seulement le sucre.1(ziska 60). Zot sar dakor sansa zot sar pa dakor mé mi pans va ansèrv azot in pé konm i ansèrv amoin.
À La Réunion l’école est obligatoire et doit être gratuite
In kozman pou la rout
Accélération de la crise climatique
L’île-fracture : l’aménagement en question (1/5)
À La Réunion l’école est obligatoire et doit être gratuite Allocation de rentrée scolaire (ARS) : pourquoi faire financer par les cotisations (…)
Distribution de repas et de vêtements à des pauvres de Saint-Denis
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)
Impact de conflits lointains dans un pays insulaire dépendant de lointaines importations
Alliance entre Paris et Tereos pour exploiter au maximum les planteurs en recourant à l’argent public pour acheter la paix sociale ?
Derrière les fuites dans les réseaux, des choix politiques
Combattre les causes du chômage de masse