Kansa légalité réèl la d’si pou do vré ?

5 zanvié 2016, sanm Justin

Momandoné mi di a mwin an mwin minm, vik souvan-dé-fwa nou néna difikilté pou konprann ou sinonsa pou fé konpran la sityasyon nout péi, mi domann a mwin ovi lo to ilétré néna dann nout péi, si la pa in pé sa ki frinn a nou osi dann nout dévlopman. Byin sir na pwin aryink sa, sré tro fasil ésplik nout rotar in pé partou aryink èk sa, mé sanm pou mwin nout to dilétré i dwa èt pou kék shoz.

Dopi plis ké vintan nout kantité ilétré la pa arèt goumanté. Zordi mi krwa néna rant 100000 é 130000 isi la Rényon. Dopi in bon koup de tan lo shif i sanz pa, sirtou i diminié pa. Nout to dilétrism sirtou, èk nout gro kantité d’moun é ankor dopi konbyin d’tan, sanm pou mwin ni vé ni vé pa, i rèt pou nou in gro landikap pou nout dévlopman, kiswa dann lo dévlopman imin liminm, kiswa pou lo dévlopman nout péi.

Vik nou lé an débi d’lané 2016, konm shak ané sé lo moman pran inn dé rézolisyon, si ansanm nout tout nou té i désid fors lo tré la d’si. Sirtou tout i koné, kan ou koné pa lir, ou koné pa ékrir, kont pa ou pou inn. Lilétrism lé plito in faktèr désklizyon par rapor travay tousala. Par konparézon néna 22 pour san moun plis 16 zan la Rényon i koné pa lir, i koné pa ékrir kont 6 pour san an frans. Kansa légalité réèl la d’si pou do vré ?

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus