Kansa lékonomi noute péi va dévlope in pé bien ?

11 out 2025, sanm Justin

Mézami mwin lé dsi la tèr dopi pliské dé zour assiréman. Mwin la viv lo gran mouvman pou la dékolonizassion bann péi kissoi dann l’afrik, kissoi dann l’azi, kissoi dann bann zil… Dann tan-la bonpé rante nou, bann zénn militan , nou téi viv avèk léspoir oir noute péi konète in vré dévlopman.

Ni pé dir san trayir la vérité nou téi vé oir noute péi modèrnizé, oir lo nivo d’ vi noute popilassion goumanté, oir bann voiyan o rouz vir o vèr, épi oir noute forss prodiktiv an goumantassion-tèl fasson ni viv pi dann la dépandanss La répiblik franssèz mé dann noute prop dévlopman.

Si ni oi avèk kontantman lékonomi épi la sossyété lil Maurice la fasson sa la dévlopé.Si ni oi galman oussa bannzil Sésèl i sorte é landroi zot la fine arivé, ni pé pa z’ète kontan dsi lo sor bannzil komor, Madégaskar, déssèrtin péi l’Afrik dé l’est- ni fé solman in romark dsi bann péi kolonizé par langlétèr épi sète té kolonizé par La franss…Ni pé dir ossi La Rényon la konète ziska zordi in maldévlopman.

Ni souète noute péi i ariv a konète in vré dévlopman mé ni ariv pa.Sé pou sa ni di noute péi lé anbarké dann in sistèm néokolonyal –in nouvo kolonyalism- k’i anpèsh La Rényon trape in bon nivo d’dévlopman son bann fors prodiktiv…An pliské sa, nou néna konm linpréssion noute péi lé konm k’i diré in pé modi koté d’lo dévlopman é shak foi i spass in pèryode i pé pèrmète anou sorte dann fénoir é viv in pé dann la limyèr ni bite dsi in mir é ni pé pa avanss pli loin.

Alor késtyon mi poz amwin sé kan nou va finir par rolèv la tète, é kansa bann jenn jénérassion va gingn pran lé shoz an min.

A bon antandèr salu !

Justin

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 82e année


+ Lus