Témoignages - Journal fondé le 5 mai 1944
par le Dr Raymond Vergès

Cliquez et soutenez la candidature des Chagossiens au Prix Nobel de la Paix

Lakey lo sit > Chroniques > Oté

Kansa nou va trape noute dévlopman otossantré ? Koman ni fé pou nou débarrass anou bande lanspèk-la ?

samdi 24 séptanm 2022, sanm Justin


Mézami, dopi lontan ni réklame lo droi noute péi pou lo dévlopman kissoi lékonomik, kissoi lo sossyal, sansa ankor lo kiltirèl épi lanvironemantal. In bonpé foi nou la pass a koté é zordi nou lé touzour dann in sityassion atipik, dann la kroissans san lo dévlopman, touzour a domande in nouvo lozissyèl pou nou fé in gran pa an avan.


La késtyon mi poze — é mwin lé pa toussèl mi éspère — sé touzour lo mèm : nou lé a d’mandé si noute éstatu i pé pèrmète anou dévlope noute péi, angaj ali dann shomin lo progré épi assur noute bande konpatriyote in vi ki konvien azot rényoné pou ète alèz dann nout rolassyon avèk La Frans, dann noute rolassyon avèk L’Érope, épi an parmi bande péi i rèst dann mèm séktèr loséan indien ké nou.

Mon réponss, mwin la fine done plizyèr foi. Pou mwin, é mwin lé pa toussèl mi majine, i manke anou déssèrtin pouvoir pou pèrmète anou kass lo boi d’rin lo néokolonyalism épi arète avèk so lékonomi d’kontoir i karssèr anou dopi si tèlman lontan..

Donk pou mwin la riptire lé nésséssèr avèk inn lojik k’i sava pa dann sans noute zintéré.

Antanssion mézami, mi di pa zot lé pa possib avanssé zordi é Paul Vergès l’amontre anou lété possib avanssé, dann sanss lotosifizans alimantèr, dann sanss lotonomi énèrzétik, avèk in méyèr roganizassion bande moiyin d’transpor. Mi di pa non pli lé pa possib avanssé dann domène kiltirèl avèk lo bilinguism ni arète pa réklamé.

Si zot i suiv amwin mi diré azot mézami, mon bande dalon, ni gingn avanssé momandoné sa lé vré, mé lé pa sir nou va avanss sifizaman ziska fé rokil la dominassion néokolonyal. Ni oi lé shoz avanssé d’in boute a l’ote noute péi mé mwin lé pa sir nou va gingn avanss sifizaman ziska fé lo gran so kalitatif kont-kolonyal nou la bézoin.

Mézami lo kolonyalism i gingn sorte par la porte épi arrante par la fénète. Néokolonyalism ossi li lé kapab fé sa. D’ote pli gran épi pli for, pli intélizan ké nou la fine fé léspèryanss in n’afèr konmsa san débarbote azot avèk lésploitassion néokolonyal.

Alon éssèye nout tour pou oir si nou ni gingn. A bon ékoutèr, salu.

Justin


Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?

signaler contenu

Plan


Facebook Twitter Linkedin Google plus