Kansréti pou oir si lé shoz i marsh pa in pé pli myé !

9 septembre 2009, par Justin

La pa promyèr foi mi romark in n’afèr konmsa. La pa promyèr foi mi ékri déssi kékshoz konmsa. Mi pans, pou in Rényoné, sa lé normal, épi li lé konm oblizé arfléshi déssi son plas dann la sosyété son péi. Dizon, o moin pou li konète kossa li ansèrv issi La Rényon. La pa k’mi vé dir demoun i sorte déor i pé pa travay issi, mèm an avoir in gran résponsabilité. Mé na dé foi, i fo rokonète nana in pé i fé toute sakifo pou abèss bann Rényoné dann z’ot péi, pou k’zot i pèrd léstime pou z’ot nassyon kréol, l’éstime pou zot mèm.
Na inn-dé zour, RFO la fé in l’émissyon pou inform in pé l’moun déssi la grip koshon, anfin déssi lépidémi la grip, sak i kour koméla. Alor, la invite dé-troi pèrsone byin kalifyé : in diréktèr la DRASS épi troi médsin. Mi di pa banna lé pa kapab ranpli lo rol la donn azot pou ranpli ! Mi di pa non pli zot la gingn z’ot diplome dann boite savon ! Konm mi asir pa, non pli, zot la poin bone volonté ! Mé mi romark, an parmi lé sink pèrsone té dann l’émissyon-la, zournalist galman, na poin inn té né La Rényon, konm mi pans la poin inn i rovandik son kalité d’Rényoné.
Tazantan, mi rogard zournal parlé lil Maurice, é mi romark dann la MBC, bann morisyin nana toute la plas k’i mérite azot, tandi k’déssi RFO, non ! Akoz ? Pars bann Rényoné noré poin la kapasité k’i fo ? Pars nou sré zéro a la gosh in shif ? Pars sorte déor, sré déza in diplome dé kapasité ? Pars, konm nou sé in téritoir La Frans, nou noré poin lo droi fé valoir nout konpétans ? Donkalor, par natir, nou sré pli ba, pli inféryèr, moin kapab ké sak i sorte la-ba ?
Lo Prézidan i anparl anou lékonomi andozène. Bravo ! Ni bate la min ! Mé akoz nout bann dirizan dann toute konpartiman la vi sré pa galman in pé plis andozène ? Akoz i fré pa konm in pé i di, la diskriminasyon pozitiv... Kansréti zis pou oir si lé shoz i marsh pa in pé pli byin.


Lésplikassyon inn-dé pti mo :

Kossa mi ansèrv : kèl sé mon rol

L’éstime moin nana pou moin : l’amityé, la konsidérassyon moin nana pou moin

Kalifyé, sansa kanifyé : kapab

La plas i mérite azot : lo rol zot i nyabou tyinbo

Zéro la gosh in shif : in zéro k’la poinn valèr (ex : 01).
Zéro la droite in shif : i miltipliy lo shif par dis (ex : 10)

Kansréti zis pou oir : aryink pou oir.


Signaler un contenu

Un message, un commentaire ?


Témoignages - 80e année


+ Lus