Témoignages - Journal fondé le 5 mai 1944
par le Dr Raymond Vergès

Cliquez et soutenez la candidature des Chagossiens au Prix Nobel de la Paix

Lakey lo sit > Chroniques > Oté

Kanssa i fini avèk la mizèr pou in bonpé noute konpatriyote ? Afors alé a lo kalbass i pète

samdi 8 octob 2022, sanm Justin


Mézami mi doi dir azot mwin lé optimist dsu la kapassité pou La Rényon konm lé z’ote bannzil pou ansorte azot. Lé vré ké mwin lé nouri par bande roshèrc lé fé dann noute parti dopi lontan é i ronouvèl san aré.


Oussa i lé lo problème alor ?

Lo problème lé rante nout kapassité pou nou dévlope nout péi, épi lo takon lanspèk déssèrtin i pass zot tan à mète dsi noute shomin pou lo dévlopman. Lanspèk ziridik konm l’amandman Virapoullé osinonsa linpossibilité nou lé d’dan d’aménaz noute éstatu dann in sans favorable pou nou.

Lé vré k’in pé i prétan avèk léstatu nou néna si ni fé léfor k’i fo fèr, nou va ansorte anou. Mé pèrsonèlman mi kroi toultan k’i débarass pa nou avèk lo néokolonyalism ni ansort ar pa nou.

Biensir nora bande réissite individfyèl : sa nora sa mé pou noute popilassyon — pou san pour san noute popilassyon — la réissite lé pa dann boute shomin, toultan k’i fé pa sote lo bande vérou i anpèsh anou dékolé.

Mi di sa la plipar d’tan an atandan pètète k’in zour nora inn va démontre amwin mwin lé dann lérèr késtyon gyagnostik, osinosa bande fors viv La Rényon, i mète zot roflékssyon ansanb pou fé in plan koéran pou amenn anou dann noute dévlopman. Mi pans san tardé nou sar fikssé la dsu é ni poura komanss rotrouss noute mansh pou travaye.

Sa mwin la fine dir, mé késhoz mi panss i fé pli mal noute pèp sé la kantité pov, mèm mizèr néna issi dann in koin in gran péi dévlopé. Si mi di bonpé d’moune la fin lo moi i ariv avan lo kinz zot va dir amwin mwin lé dan l’érèr mé poitan mwin néna rézon. Si mi di azot la moityé bande zanfan i viv dann in famiye pov toutsuite va shante amwin toutsorte balivèrn mé in shaplé mansonz i fé pa in vérité.

Si mi di azot 2/3 bande jenn lé pa konu par lékol, par pole anploi, épi par bande santr formassion professyonèl… Apré sa toute sète bande-la i rante dann sikl la mizèr é zot vi antyèr va pass ladan : zanfan pov, jenn-jan pov, zadulte pov, rotrété pov avèk in duré d’vi pli kourte ké sète lé zot.

Alor mézami, ziskakan ni kontinyé konmsa ? Ziskakan ni rononss done noute bande konpatriyote — in bonpé rante zot — inn vi ki dézèspère pa zot.

Afors alé a lo kalbass i pète — a bon ékoutèr salu.

Justin


Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?

signaler contenu

Plan


Facebook Twitter Linkedin Google plus