Kari sé kari ! Rougaye sé rougaye ! Sivé sé sivé !… Na poin pou tortiyé

11 mé 2018, sanm Justin

Nout kuizine rényoné té i viv an pé. Biensir, nou lété isi shé nou, é nou téi sava pa arvaz lé z’ot landroi zot i lé. Nou l’avé mète plizyèr syèk pou aprann kui nout manzé konm k’i fo. L’avé poin in gran kantité pla é par nout métisaz dizon nout kréolizasyon nou l’avé fine invant nout kuzine rényonèz. Sa té i transmète zénérasyon, an zénérasyon, é mèm si lété sinp, li té i anbaras pa li avèk gran nom. Li téi anbaras pa li avèk bann z’invantaz initil.

Ala k’i paré in gran shèf kuizine i sort La Frans épi li vien La Rényon-mi di pa son nom, pars listoir la pa bézoin rokonète ali. Konm koi ? Konm rovizitèr nout rogaye sosis. Pou bien rovizite sa, ala ké li la mète l’aye ! Ala ké li la mète safran-kirkiman i di sa zordi !- épi d’ot shoz mi arvien pIi. Konm lo boug sé in gran shèf i tard pa li va mark sa dsi son kart sa in pla li la invanté é nou la-dan talèr va fé pèye anou pou an avoir lo droi fé in rougaye sosis pou vann kisoi dann nout réstoran, kisoi dann nout kamion bar, kisoi ankor dann nout gargote konm in pé té i di lontan. Lé riskab fé pèye anou in droi d’otèr é bann l’inspélktèr manzé lé riskab vni dékouv nout marmite kan ni fé piknik pou oir si ladan la poin in rogaye sosis o noir.

Demoun la komans kozé. Radio, télé vizyon, zournal la mélé. In pé la donn ali rézon pars sanm pou zot sé in manyèr pou mète La Rényon anlèr, d’ot la karéman anvoye ali rode in kamarad pou li. Dann in l’émisyon Zaki Revel moin la antann in moun - dizon in voi d’sazèss !-apré di dann téléfone i fo réspèk la baz : in kari sé in kari, in rogaye sé in rogaye , in sivé sé in sivé ! Pou moin konmsa lé bon, mé si ni vé k’lé pli sir i fo ni fé in mark dépozé. La pa in plézantri mé in kékshoz pou rovandiké !
Sa i anpèsh pa in moun si li vé, kui manzé konm li san l’afèr mé alon pa obliyé nout manzé té la avan nou é tout demoun téi sort in pé partou dsi la tèr kisoi zéropéin i sort l’Érop, malgash i sort Madégaskar, komor i sort Komor, z’indien i sort l’Inn, shinoi i sort La Chine, z’afrikin i sort l’Afrik, é d’ot é d’ot é d’ot ankor la donn la min pou invant nout manzé rényoné. Li lé pa plis, li lé pa moins mé réspèkt ali, réspèkt anou. Réspèk nout kiltir ! Réspèk nout kinilé.
Kari sé kari ! Rogaye sé rogaye ! Sivé sé sivé !

Nb-Pou lo rès sak i vé vizité, épi rovizité, néna in zour pou sa ni doi pa obliyé sé lo dé novanm-in pé i pans é lo promyé - zour-la i fo pa manké konm i fo pa mank lo 31 oktob dann simiyr Sin-Lui rann in vizite, lèss in pansé, nout bann zansète mor san sépiltir.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus