Katastrof dann Japon, Pé s’fèr in tablatir inkroiyab pou d’moun ?

15 mars 2011, sanm Justin

Zot i koné, in gran katastrof l’ariv la-ba dann Japon. La komans par in gran tranblémann-tèr for-mèm : uit-virguil nèf déssi l’éshèl Richter, i ansèrv pou mézir la fors bébète-la. Aprésa, konm lo tranbléman la éspas dan la mèr, la fé in tsounami. In gro vag la déboul déssi la tèr, in otèr pa kroiyab, épi in kantité d’lo ni mazine mèm pa. Si tèlman k’i koné pa konbien déga sa la fé pou vréman, konbienn moun la tyé, mé sirman plizyèr dizène mil. Vi k’nana in bann vil, vilaz la krazé nète. La pankor fini pars, so kou-issi, bann santral nikléèr i komans pété, i form in bann niyaz radyo-aktif lé riskab anpoizone l’èr, donn demoun kansèr, fé gingn bann fanm zanfan kontrofé, anpoizone zèrb, léguime, délé bann vash, é sa lé riskab dir in bonpé dizène z’ané.
Tranblémann-tèr, si mi tronp pa, sa ni pé pa anpéshé. Tsounami galman, pars sa kékshoz lé dan la natir ; mé santral nikléèr, sa sé lo moun li déside fé sa ! Sa sé pou gingn léstrésité é sa sé in n’afèr demoun lé gourman pou an avoir… pou évite ashté pétrol an kantité, é pou ranpli lo pla bann gran sosyété kapitalis. Mé kan i fé sa dann Japon, ousa na tranlémann-tèr toultan. Défoi lé pa tro for, défoi lé for. Dé foi li déklansh déssou la tèr. Défoi li déklansh dann fon la mèr. Arzoute èk sa, péi-la nana in bann gran plak konm fondasyon... inn i shok èk l’ot, inn i pous l’ote, épi lo pti kok pistash i apèl la kroute la tèr lé riskab pète an morso.
Donkalor, si ou i déside fé in n’afèr konmsa, méyèr gratèr ti-boi, lé inpossib ali dir aou si in gran katastrof i ariv ar pa in zour. Lé mèm inpossib pou li dir aou kansa lo big-bang v’arivé. Donk si ou i déside fé sa, ou sé in kriminèl an puissans, vi k’ou l’apré monte pyèz pou pète dan la figuir d’moun in zour. Armète èk sa, ou i fé pa inn, ou i fé sinkant z’afèr monstré konmsa. Konm di li kont, bann tète dé zèf, sinon fromaz tète de mor, la posh plin pou kraké, kan zot i déside fé in trikmardaz konmsa dann Japon, zot i mète an danzé la popilasyon lo péi, mé pa arienk zot, pars niyaz radyo-aktif la pa bézoin viza pou sote d’in péi ziska in n’ote, pétète in zour ariv ziska issi. Akoz pa ?
Mazine in kou in pti van fré i rafréshi nout figuir ! Ou lé dann syèl ! Dann syèl ? Sansa dann l’anfèr ? Kalkil pétète li transport la radyo aktivité, lé possib amène pou ou épi pou out péi in tablatir inkroiyab.

Justin


Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus