Un triple anniversaire de portée mondiale
18 juillet, par4 septembre 1996, 4 novembre 2016 et 12 novembre 2016
16 désanm 2025, sanm

Mézami issi la Rényon néna bonpé tizanyé-dann d’ote péi loutremèr galman. Kissoi bann tizanyé la gingn sa an don dann zot famiye, sansa pars zot l’aprann bann plante, sansa par in sorte révélassion é mwin pèrsonèlman mi rossoi in n’afèr konmsa konm in prime de sazèsse.
Dann kozman bann tizanyé wi antann souvan défoi lo mèm kozman é kozman-la i di : issi dann loutre-mèr tropikal néna bann plante i sèrv pou nouri lo klor, mé k’i sèrv galman pou amélyor la santé d’moune.
Mwin pèrsonèlman ké zot i pass dann radio, dann télé, dann zoinal, ké zot i koz dsi la plass marshé forin mi adore ékoute azot pars si pèrsonèlman mwin lé ignoran ladan, mi apréssyé lé shoz sèryèz rakonté sèryèzman.Na dë zour dann télé mi rogarde é mi oi in madam avèk son mari i plante gran-gran karo gro margoz apré dir margoz sé in bon nouritir mé sé ossi in bon médikaman. Lé vré li lé amèr é dayèr i di pa margoz lé amèr, lo grin lé dou, la rassine lé plate. Mé sak lo madam i di sé k’son lantropriz i pèrde pa arien dann son plantassion margoz é prinsipalman pou ède songn lo dyabète.
Mézami mi sorte lir in kékshoz intéréssan dann mon téléfone é oila kossa mwin la lir : lo frui, lo fèye, lo grin lé komèstib épi lé amèr sof lo pti pate rouj i antour lo grin lé dou. Kossa margoz i ède soigné ?Dabor lo diabète épi déssèrttin kanssèr, i ède lo kor siporte lo sik, é i diminyé lo mové kolèstérol.Dann japon laba i di si wi vé viv lontan wala in manzé pou manzé.Astèr pou lo nom i pé apèl ali momordica charantia,- lo nom syantifik- margoz, konkonm amèr, maroka , melon amèr sansa d’ote nom ankor. Ladan i trouv in prinsip aktif mé mi arète tèrla, épi mi invite bann marmaye é mèm bann zadilt pou alé dann lé zékri kossa i ansèrv in plante konmsa avèk toute son konpozission : lo frui , lo liane, lo grin la pate rouj i antour lo grin.
A bien konète in plante konmsa dann toute son konpozission,mi assir azot zot na pwin arien pou pèrde ladan.A bon antandèr salu !
Justin
4 septembre 1996, 4 novembre 2016 et 12 novembre 2016
Mézami na pwin lontan mwin té apré rogard bann nouvèl lafrik… La politik biensir, la pé, la guèr, lékonomi é mwin la antann in konvèrssassion rant (…)
Démographie, mondialisation de l‘économie et innovation technologique
Investissement de 424000 euros en partenariat avec les fonds européens gérés par la Région Réunion
Réunion en Inde des ministres du Travail et de l’Emploi des pays du BRICS
Les entreprises recherchent-elles avant tout des spécialistes de l’IA ?
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
Création du Port Sec III
Qui peut prétendre à une antériorité à La Réunion ?
Relance du projet ferroviaire
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)