Késtyon-répons : Mayi-pinm ossi lé bon pou trape nout sékirité alimantèr

7 avril 2022, sanm Justin

Mézami mi panss zot i koné mayi-pinm ? In pé i di sa mapinm – dann diksyonère i pé trouv alo sou lo nom sorgho. Dann l’Afrik laba, i apèl ali gro-mil, lo mil étansak noukréol ni apèl miyé. Mi panss sa i fo konète é mèm i fo planté. Pars i fo rokonète néna pi bonpé sa koméla.

Mi rapèl néna dé tan-zé-dé-tan l’avé sa dann la kour mon gran-mère. Konbien l’tan l’avé, mi rapèl pi bien, mé a la rèss gravé dann disk dir mon mémoir. Mi oi sa konm in gran pyé mayi avèk dsi la tète in balyé avèk sépa konbien lo grin. Vayan pou fé mayi pété avèk dosik !

Dann déssèrtin péi l’Afrik i plante sorgho pou demoune manzé é sa lé vré sirtou dann bande péi i koné la shalèr épi la séssrèss. Mi pans lanba dann Burkina Fasso, i plante bonpé mapinm é zordi i mélanj sa avèk la farine de blé pou fé do pin é sa i évite inporte tro lo blé. Ala in bon solission é s i sa lé bon pou banna i pé zète galman bon pou nou issi La Rényon.

Koméla dan la Franss i plante galman sorgho pou la nouritir bande zanimo pars sa i évite tro irigué dann péi na poin dolo an kantité… Dann la Chine néna la roshèch dsi in sorgho sikré pou fabrik dossik épi bande Ko-produi.

Mézami si ni gingn pa plante lo blé-i paré noute tère avèk noute kliman lé pa tro bon pou sa (mi vannde azot sa konm mwin l’ashté) mé sak mi majine ala ankor in plante i pé ède anou épi bann zil loséan indien trape noute sékirité alimantère késtyon d’mète plizyèr korde avèk noute l’ark.

In lidé pou mète avèk bannzidé noute parti – La Rényon noute péi-PCR noute parti.

PadportResponsabilitéUkraine

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 82e année


+ Lus