Késtyonn la rout nout patrimoine, ni pé myé fèr non ?

29 séptanm 2017, sanm Justin

Na poin lontan té lo uikinn nout patrimoine mé moin nana konm l’inprésyon lété pa in n’afèr si tèlman bien roganizé ké sa. Amoins ké sé moin la pa tro mète amoin o kouran, osinonsa sé bann résponsab la pa tro fé lo nésésèr pou bate tanbour la dsi.

Pou kosa mi di sa ?

Pars pou komansé nou noré pi avoir in zoutiy – lo méyèr posib - é sé la MCUR, mé zot i koné kosa l’arivé. In zoutiy si konplé, dann in l’androi bien indiké, avèk tout in kantité z’afèr pou rapèl anou ousa ni sort, koman nou la travèrs nout l’istoir é koman nou la fini par ariv l’androi ni lé. Si zot i rapèl bien té i doi trouv dann l’androi-la tout sak té lo pli konsékan dann nout patrimoine matèryèl épi konm i di imatèryèl galman.

In n’ot késtyon ankor mi poz dann mon kèr !

Dézyèm problèm ni pé domandé koman i pé artrouv nout patrimoine bann z’ésklav raporté par zot mèm, z’angazé raporté par zot mèm, pti blan léo é raporté par banna. I di souvan défoi : « Lyèv na poin listoir sof sak bann shasèr la rakonté, pars lyèv i koné ni lir ni ékrir ». Lé parèy pou in bonpé nout z’ansète la viv z’ot kiltir dann sogré é la pa port sa a la konésans bann dominèr. Pars, solon sèrtin, l’istoir i égzis solman si bann dominèr i rokoné ali konm l’istoir. Parèy pou o patrimoine.

Mé anplis ké sa, nana in l’istoir kashé ! Galman in patrimoine kashé !

Lakèl ? Sak bann dominèr la zamé vouli k’i rakont. Sof dopi l’ané 1959, l’ané promyé kongré lo PCR. Sé a partir d’la la komans dévoil in pé la vérité dsi la trète, dsi l’ésklavaz, dsi l’angazis, dsi bann rolizyon kashé, épi tout sak i fé l’istoir in pèp san obliyé lo viol koléktiv dsi bato, dann bitasyon, pou lo plézir lé z’inn é lé z’ot. In n’afèr solman si zot i koné : dopi kan i fé in zour éspésyal pou bann zésklav mor san sépiltir ? Dopi kan nana in zour, lo 31 oktob pou banna la-ba dann simtyèr pèr Lafos dann sin-Lui. Mèm pa dizan ! Nou la mète lo tan baya !

Mèm l’istoir bann dominèr sé in l’istoir kashé. Poitan nou la bézoin konète sa. Nout pèp la bézoin konète son l’istoir. Sof si ni di l’istoir La Rényon sé l’istoir La frans é i fo dir pandan lontan la taz anou dsi nout l’istoir. Anplis ké sa vi ké nou lé modèrn koméla, mi domann amoin si dsi bann smartfone nana in shomin pou vizite nout patrimoine ? In sort Zépéès si na poin ankor, mi pans nana ankor in bonpé shomin pou fèr. Zot i kroi pa ?

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus