Késtyonn mète in pé d’bèr dann zépinar !

21 octobre 2013, par Justin

Moi dèrnyé, moin la parti bate in karé dann l’Erop. Traka pou moin, biensir, kan mi oi tout bann péi dévlopé moin lé a dmandé akoz ni dékol pa. sirtou pou dévlop bann prodikasion... Ou i pass in landroi dann in pti vil, i di aou tèr-la mèm i fabrik bann lokomotiv. Ou i pass in n’ot androi, ou i oi in pti batiman, i di aou tèr-la i fabrik robo, tèr-la i fé matèryèl pou si pou sa. Ala in lizine linj. Ala in manifaktir konsèrv poisson. Ala in lizine montaz moto, loto, motèr....A ! Mon dyé ségnèr pou kosa, isi, nou lé kome sa ? La pa lintélizans i mank anou, la pa linstriksion nou na poin ! Nout bann jenn, fiy konm garson, la tète lé bien fé, é moin lé sir nana in bonpé zidé dann zot koko.

Zidé ? Oui, zidé i mank pa nou. Na dé troi zour mi gard télé, épi mi oi inn-dé kréol dann in laboratoir. Pa apré pass balyé, konm dabitid, mé apré travay èk bann tib a ésé, bann zotoklav épi d’ot mashine ankor. Pou fé kosa ? Pou fé bann ti pyé légime, frui, pyé d’boi é tout sak i s’ansui. La prèv ké nana demoun kapab dann nout péi. La prèv ké na moiyin moiyéné pou dévlop nout lékonomi. Lé ga, kisa rant nou la pankor di dann son délir, isi i gingn fé sosi, isi i gingn fé sola, isi konbien l’antropriz nou lé kapab monté. Lé vré, lé pa vré ? Lé vré biensir… Si i bate atèr so réjime l’intégrasyon, si i bate atèr so réjime kolonyal dégizé.

Par l’fète mi sort parl bann plant. Bin figir azot moin la vizit in ta èk in paké zardin, zardin ouvriyé, zardin sosyal, zardin la komine, zardi lasosyasion é d’ot ankor. In plas moin la vi in zardin bio koté sanm in lékol matèrnèl épi in lékol primèr. Lé pa bien gran mé bann marmay na zot karo, bann rsa na zot karo, bann shomèr na la zot, bann andikapé na zot karo : total karant famiy. Na in madam la asplik amoin, dopi moi d’avril ziska moi d’séktanm, avèk sak èl la planté èl la konomiz san katrovin kinz éro. Pétète la pa konmsa va dévlop La Rényon, mé kant mèm, konm i di la-ba sa i pèrmète mète in pé d’bèr dann zépinar.

Justin


Signaler un contenu

Un message, un commentaire ?


Témoignages - 80e année


+ Lus