
C’était un 30 juin
30 juin, par1993- La disparition de Lucet Langenier. Elle a été brutale, prématurée et a frappé douloureusement non seulement sa famille mais aussi ses (…)
13 avril 2021, sanm
Mon shèr nové, mon spèss salté, rouj-de-fon dovan l’étèrnité, mi sorte lire in n’afèr é mi pé dire sa sé in jirman konte in bonpé rényoné… Vi koné bien issi La Rényon néna in kantité d’moun lé ilétré é zot zoinal i mank pa d’rapèl anou sa shak foi li néna lokaszyon li anparl anou lo san é kèk mil illétré. Ou lé dakor avèk mwin é ala ké zordi ou mèm dann témoignages wi mète in kozman i di konmsa in moun san kiltir sé in zèb san réyire. Bin toussa d’moun i konète pa lir pou vréman sa in band zèb san réyir sa alor ? A ! mi oi bien zordi konm i di zot manyèr élitiste pou oir lé shoz. Tok ! Pran sa pou ou.
Mon vyé matante k’i koz toultan la boush rouvèr, wi pans pa lé in pé rapide lanss in lakizassyon konmsa dsu mwin. Pou mwin, d’apré ou, in moun lé pa bien rantré dann la lang fransèz, li sré san kiltir, li sré donk in zèb san réyir. Wi pans ké sé konmsa ké mi oi l’afèr, mwin épi toute demoun i panss konm mwin… Détronp aou matante.
Mwin la konète bonpé d’moun téi lir pa fransé é téi ékrir pa, mé déssèrtin mi pé dir aou zot lété bien kiltiré dann nout kiltir kréol rényonèz. Bien rantré dann nout rényonèzté. Final de konte matante pou mwin ou lé kiltiré vréman dann la lang é la kiltir oute péi épi out pèp. Lo rèstan i apèl sa si wi vé la konéssans, lo bann pyèss raporté, sak ou i pé aprann dann liv, dann radio, dann télé, an kozan avèk lo moun, mé la pa pou sa ou lé kiltiré dann bann kiltir lé zot péi épi lé zot pèp - in sèl vi la p’assé pou sa ?
Mé alon fé marsh in kou noute tète. Alon domandé si sak mi panss sé in konéssans sa i fé parti nout mond intèryèr, si sa i fé parti nout kiltir rényonèz. Mi panss pa ! Ni pé konète tèl fraz, tèl fonnkèr, tèl réfléksyon sé tèl pèrsonaz inportan la ékri sansa la di mé la pa toultan sa i rante dann nout kiltir intèryèr. Sof si sé in n’afèr ni partaz avèk lé zot kiltir, lé zot pèp. Antansyon i ariv ké ni kréoliz sa é la kréolizasyon sa sé in n’afèr inportan pou nou, ni pé dir in mékanik ésansyèl – mèm vital-pou nout lang épi nout kiltir Kréol rényonèz.
Alor si ni yèm vréman nout kiltir, si ni aprésyé ali pou vréman, ni pé zète kiltiré dann la kiltir nout péi. Pli élitist ké sa mi koné pa, é mi rovandik. Kiltiré dann nout kiltir rényonèz, nou lé zèb lé vré mé avèk toute nout band réyire. Tok ! Pran sa pou ou.
1993- La disparition de Lucet Langenier. Elle a été brutale, prématurée et a frappé douloureusement non seulement sa famille mais aussi ses (…)
10 000 citoyennes et citoyens – paysans, scientifiques, médecins et victimes – se sont mobilisés dans plus de 60 villes en France pour alerter sur (…)
La Réunion fait partie des régions françaises les plus touchées par les conséquences sanitaires, sociales et judiciaires de la consommation (…)
Médam zé Méssyé, la sossyété zot i ansouvien lo tan l’avé lo pou. Sa té in problèm pou zabitan noute péi pars pou-la sa i grate la tète, é i rann (…)
Les députés ont inscrit dans la loi un premier objectif d’atteindre « 87,5% » du Smic dès le 1er janvier 2026, tout en assurant de « prioriser le (…)
« Nous préparons actuellement une grande conférence sociale rassemblant responsables politiques, économistes et partenaires sociaux, pour tracer (…)
Le 16 juin 2025, le Tribunal administratif de Paris a suspendu en référé l’arrêté du 26 février 2025 ordonnant le blocage de 17 sites (…)
Le Président des Etats-Unis, Donald Trump a ordonné le bombardement de trois sites nucléaires en Iran, dans la nuit du 21 juin 2025. Dans une (…)
Des manifestants, réunis le 23 juin devant les institutions européennes, ont demandé la suspension de l’accord d’association liant l’UE à Israël. (…)
L’État poursuit son engagement en faveur de la transition énergétique et de la décarbonation de l’électricité à La Réunion. À l’issue d’un appel à (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
Dans les départements d’outre-mer, près d’une femme sur deux qui devient mère ne vit pas en couple, configuration familiale bien plus fréquente (…)