Kiltiré, nou lé zèbr oui, mé avèk toute nout réyir

13 avril 2021, sanm Justin

Matan te zélida la ékrir Justin :

Mon shèr nové, mon spèss salté, rouj-de-fon dovan l’étèrnité, mi sorte lire in n’afèr é mi pé dire sa sé in jirman konte in bonpé rényoné… Vi koné bien issi La Rényon néna in kantité d’moun lé ilétré é zot zoinal i mank pa d’rapèl anou sa shak foi li néna lokaszyon li anparl anou lo san é kèk mil illétré. Ou lé dakor avèk mwin é ala ké zordi ou mèm dann témoignages wi mète in kozman i di konmsa in moun san kiltir sé in zèb san réyire. Bin toussa d’moun i konète pa lir pou vréman sa in band zèb san réyir sa alor ? A ! mi oi bien zordi konm i di zot manyèr élitiste pou oir lé shoz. Tok ! Pran sa pou ou.

Justin la fé pou réponss :

Mon vyé matante k’i koz toultan la boush rouvèr, wi pans pa lé in pé rapide lanss in lakizassyon konmsa dsu mwin. Pou mwin, d’apré ou, in moun lé pa bien rantré dann la lang fransèz, li sré san kiltir, li sré donk in zèb san réyir. Wi pans ké sé konmsa ké mi oi l’afèr, mwin épi toute demoun i panss konm mwin… Détronp aou matante.

Mwin la konète bonpé d’moun téi lir pa fransé é téi ékrir pa, mé déssèrtin mi pé dir aou zot lété bien kiltiré dann nout kiltir kréol rényonèz. Bien rantré dann nout rényonèzté. Final de konte matante pou mwin ou lé kiltiré vréman dann la lang é la kiltir oute péi épi out pèp. Lo rèstan i apèl sa si wi vé la konéssans, lo bann pyèss raporté, sak ou i pé aprann dann liv, dann radio, dann télé, an kozan avèk lo moun, mé la pa pou sa ou lé kiltiré dann bann kiltir lé zot péi épi lé zot pèp - in sèl vi la p’assé pou sa ?
Mé alon fé marsh in kou noute tète. Alon domandé si sak mi panss sé in konéssans sa i fé parti nout mond intèryèr, si sa i fé parti nout kiltir rényonèz. Mi panss pa ! Ni pé konète tèl fraz, tèl fonnkèr, tèl réfléksyon sé tèl pèrsonaz inportan la ékri sansa la di mé la pa toultan sa i rante dann nout kiltir intèryèr. Sof si sé in n’afèr ni partaz avèk lé zot kiltir, lé zot pèp. Antansyon i ariv ké ni kréoliz sa é la kréolizasyon sa sé in n’afèr inportan pou nou, ni pé dir in mékanik ésansyèl – mèm vital-pou nout lang épi nout kiltir Kréol rényonèz.

Alor si ni yèm vréman nout kiltir, si ni aprésyé ali pou vréman, ni pé zète kiltiré dann la kiltir nout péi. Pli élitist ké sa mi koné pa, é mi rovandik. Kiltiré dann nout kiltir rényonèz, nou lé zèb lé vré mé avèk toute nout band réyire. Tok ! Pran sa pou ou.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus