Crise de l’eau : alerte générale à La Réunion
6 août, par180 litres d’eau par jour par personne : droit dans le mur
27 out 2009, sanm

Matant Zélida la ékrir Justin :
Mon shèr nové, mon spès monstré,
Pou l’kou, moin lé blijé d’dir, madam-la i fé pityé pou vréman. Ala k’son mari la ésèy tyé aèl, la pa nyabou, mé la tyé son zanfan. In boug konmsa, si li lété pa mor, li nora byin mérité k’i koup son kou. Mé oila, li lé mor ! Dézord dann ménaz, sa i ariv, i ariv mèm souvan, mé krime konmsa lé plito rar. Mé kant mèm, ou na gran zanfan, akoz ou i kite out mari… sirtou kan zot dé lé ansanm dépi in bon koup de tan. Lo prèt la pourtan di, k’i maryé pou lo méyèr é pou lo pir. Lé vré ! Zot, bann rouj-de-fon, lo prète la pa z’ot dalon. Di pa moin non !
Justin la fé pou répons :
Mon vyé matant k’i pé pa s’an pass koz la boush rouvèr,
Pardon, éskiz, mé si moin la byin konpri aou, so krime-la i rovyin in pé par la fote lo madame ! Ou i voudré, an plis son malèr, èl i ral déyèr èl ,konm kondané té i ral la shène, in santiman kilpabilité. Mé, matante, avan ziz in moun, i fodré byin konète sa vi. Mé, mèm sa, i sifi pa, pars nou sé nou, é èl sé èl, é ni koné pa par ousa èl té fine passé, ni koman èl té i porte so sharj-la dann son tète épi dann son kèr. Mi konstate solman, nana tro d’madam, épi tro d’zanfan i gingn la mor san rézon, avèk in boug i done ali in droi pèrsone na poin déssi la tèr. Kissa i pé an avoir lo droi siprime la vi d’in moun ? Moin pèrsonèl, mi oi pa !
180 litres d’eau par jour par personne : droit dans le mur
Mézami, néna inn-dé zour in bone surpriz téi atann bann zékoutèr la promyèr radio nout péi. Apré shak zoinal parlé, la fé la météo… konm dabitid (…)
In kozman pou la rout
Réaliser en dix ans des progrès qui auraient nécessité un siècle
L’île-fracture : l’aménagement en question (3/5)
Alerte lancée par le Programme alimentaire mondial
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)
Impact de conflits lointains dans un pays insulaire dépendant de lointaines importations
Alliance entre Paris et Tereos pour exploiter au maximum les planteurs en recourant à l’argent public pour acheter la paix sociale ?
Combattre les causes du chômage de masse
Derrière les fuites dans les réseaux, des choix politiques
Accélération de la crise du système néocolonial